Biskupija (Biskupija)

Koordinate: 44°01′N 16°14′E / 44.01°N 16.24°E / 44.01; 16.24
Izvor: Wikipedija
Biskupija
Biskupija na karti Hrvatska
Biskupija
Biskupija
Biskupija na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Općina/Grad Biskupija
Zemljopisne koordinate 44°01′N 16°14′E / 44.01°N 16.24°E / 44.01; 16.24
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 406
Broj stanovnika
Biskupija, Šibensko-kninska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Biskupija 406 266
Markovac 63 44
Orlić 302 187
Ramljane 118 117
Riđane 67 51
Uzdolje 226 162
Vrbnik 447 297
Zvjerinac 70 53

Ukupno
[uredi]
1669 1699 1177
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Biskupija na karti Šibensko-kninska županija
Biskupija
Biskupija
Biskupija na zemljovidu Šibensko-kninske županije

Biskupija je naselje na jugu Kosova polja u općini Biskupija, smješteno 5 km južno od Knina.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na 44° 0' 41" sjeverne zemljopisne širine i 16° 14' 14" istočne zemljopisne dužine.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

2011. je u Biskupiji živjelo 406 stanovnika.[1] Biskupija je u kninskoj okolici bilo pred Domovinski rat jedno od naselja sa značajnijom koncentracijom Hrvata. Za balvan-revolucije i za samog Domovinskog rata, mjesni Hrvati su završili u progonstvu.

Danas u Biskupiji živi zajednica izgnanih Hrvata iz BiH, u uvjetima drukčijih od onih u kojima žive ostali mještani - žive bez priključka na vodovodnu mrežu.[2]

Naselje Biskupija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
954
1055
1014
1167
1289
1382
1289
1328
1299
1353
1360
1210
1005
953
466
406
266
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Povijest i kultura[uredi | uredi kôd]

Selo je bilo središnjim mjesto vlasti, crkve i kulture u starohrvatskoj državi. U to vrijeme se ovo naselje zvalo Pet crkava na Kosovu. Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina, u 27. poglavlju govori kako su hrvatskog kralja Zvonimira ubilo na skupštini sazvanoj "u petih crikvah u Kosovi", današnjem selu Biskupiji.[3] Toponimi koji govore o nazočnosti pet crkvâ na ovom području su Crkvina (Zvonimirova zadužbina, trobrodna bazilika sv. Marije koju je dao izgraditi), Lopuška glavica, Sv. Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica. Poznato je po nalazima iz starohrvatskog doba. Poznate su starohrvatske crkve sv. Marije Kraljice Hrvata i sv. Cecilije.

U svetištu sv. Marije Kraljice Hrvata (odnosno Gospe od Biskupije), koje se nalazilo u ovom selu, stolovao je biskup Kraljevine Hrvatske, od samog osnutka biskupije (zbog veličine biskupije, koja se rasprostirala do Drave, biskupa su nazivali i hrvatskim biskupom), 1040. sve do ukidanja biskupije 1493. . U istoj crkvi je nađen najraniji (datiran u 1050. godinu) znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti, slavljen kao Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.

Tu crkvu su bili svojim djelima ukrasili i hrvatski umjetnici Ivan Meštrović i Jozo Kljaković. Meštrović je graditeljske izvedbe u spomen crkvi u Biskupiji izveo u suradnji s arhitektom Haroldom Bilinićem.[4] Ista djela su velikosrpski ekstremisti uništili, kao dio ideologije uništavanja svega katoličkog u koje su poistovjećivali s hrvatstvom. Za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, crkva je doživjela uništavanje, i nije obnovljena nakon oslobođenja tih krajeva od četničke vlasti 1995.

Crkva sv. Marije Kraljice Hrvata je mjestom hodočašća u zadnje rujanske nedjelje, za blagdana Imena Marijina. O važnosti ovog arheološkog lokaliteta je govorio i hrvatski zastupnik Tonči Tadić, predlagavši da se od njega napravi arheološki spomen-park.[5] Uz crkvu sv. Marije je u sarkofagu načinjenom od rimskih spolija (s urezanim kršćanskim križem na poklopcu) 821. godine pokopan i prvi imenom poznati hrvatski knez Borna.[6][7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr
  2. Slobodna Dalmacija Voda "zamutila" odnose, 28. kolovoza 2003.
  3. Ivan MužićInačica izvorne stranice arhivirana 22. svibnja 2011. Hrv. povijest 9. stoljeća (*.pdf datoteka, 1MB veličine)
  4. Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 54.
  5. Vjesnik[neaktivna poveznica] Preko mauzoleja hrvatskih kraljeva u Solinu voze kamioni, 4. ožujka 2005.
  6. Heritage Route Biskupija Crkvina (pristupljeno 1. veljače 2018.)
  7. Heritage Route Knez Borna (pristupljeno 1. veljače 2018.)

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.