Bitka kod Aljubarrote
Bitka kod Aljubarrote | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() Jean de Wavrin, Bitka kod Aljubarrote | |||||||
| |||||||
Sukobljeni | |||||||
![]() |
![]() Podržani od: | ||||||
Vođe | |||||||
![]() |
![]() | ||||||
Vojne snage | |||||||
oko 6,600 • 4,000 pješaka • 1,700 kopljanika • 800 samostrijelaca • 200 engleza s dugim lukovima |
oko 31,000 • 15,000 pješaka • 6,000 kopljanika • 8,000 samostrijelaca • više od 200 francuskih teško oklopljenih konjanika • 15 bacača | ||||||
Posljedice | |||||||
• poginulih: manje od 1,000 | • poginulih: 4 – 5,000 • kasnije još 5,000 |
Bitka kod Aljubarrote, vojni sukob u kojemu je, 14. kolovoza 1385., riješen spor oko portugalskog prijestolja, između kastilijskog kralja Juana I., portugalskog pretendenta, i Joãoa I. od Aviza. Kastiljski je kralj u svoju službu uzeo francusko teško oklopljeno konjaništvo, a João I., engleske strijelce s dugim lukovima. Izvori navode da se na kastiljskoj strani nalazilo između 20 – 31,000 Ijudi, a na protivničkoj oko 6,600. Odlučnu pobjedu u bitci odnio je João I. te je uspostavio novu kraljevsku dinastiju te sačuvao nezavisnost Portugala. U spomen na pobjedu kralj je dao sagraditi grad Batalha te samostanom Santa Maria da Vitória na Batalha, u kojemu je i sam pokopan.
Portugalci su u centar bojnog reda postavili vitezove (oklopnike) koji su sjahali sa svojih konja, a na krila engleske i ostale strijelce i samostrijelce. Kastilijanci, s Francuzima na čelu, borbom s pješacima su iznenada s tri strane obuhvatili portugalski centar. No pritom su u potpunosti zanemarili svoja krila te su za pola sata bili su razbijeni i gotovo uništeni. Kada je nestalo obrane s krila i glavnina kastiljske vojske doživjela je strahoviti poraz.

- ”Alžubarota”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 113.
- Edward McMurdo, The History of Portugal (2); The History of Portugal from the Reign of D. Diniz to the reign of D. Afonso V, General Books LLC, 2009., 234.
- Ch. Oman, A History of the Art of War, London, 1898,
- F. Liot, L' art militaire, sv. 1, Pariz, 1946.