Bitka kod Aljubarrote

Izvor: Wikipedija
Bitka kod Aljubarrote
Batalha de Aljubarrota 02.jpg
Jean de Wavrin, Bitka kod Aljubarrote
Vrijeme 14. kolovoza 1385.
Lokacija Aljubarrota, središnji Portugal
Ishod odlučna portugalska pobjeda
Sukobljeni
Brasão de armas do reino de Portugal (1385).svg Kraljevina Portugal

Podržani od:
Royal Arms of England (1340-1367).svg Kraljevina Engleska

Royal Coat of Arms of the Crown of Castile (1284-1390).svg Kraljevina Kastilja

Podržani od:
Blason France moderne.svg Kraljevina Francuska
Royal arms of Aragon.svg Kraljevina Aragon
Talijanski saveznici

Vođe
Brasão de armas do reino de Portugal (1385).svg João I. od Aviza

Armas pereira.svg Nuno Álvares Pereira

Royal Coat of Arms of the Crown of Castile (1284-1390).svgJuan I. Kastiljski

Armas pereira.svg Pedro Álvares Pereira†

Vojne snage
oko 6,600
• 4,000 pješaka
• 1,700 kopljanika
• 800 samostrijelaca
• 200 engleza s dugim lukovima
oko 31,000
• 15,000 pješaka
• 6,000 kopljanika
• 8,000 samostrijelaca
• više od 200 francuskih teško oklopljenih konjanika
• 15 bacača
Posljedice
• poginulih: manje od 1,000 • poginulih: 4 – 5,000
• kasnije još 5,000

Bitka kod Aljubarrote, vojni sukob u kojemu je, 14. kolovoza 1385., riješen spor oko portugalskog prijestolja, između kastilijskog kralja Juana I., portugalskog pretendenta, i Joãoa I. od Aviza. Kastiljski je kralj u svoju službu uzeo francusko teško oklopljeno konjaništvo, a João I., engleske strijelce s dugim lukovima. Izvori navode da se na kastiljskoj strani nalazilo između 20 – 31,000 Ijudi, a na protivničkoj oko 6,600. Odlučnu pobjedu u bitci odnio je João I. te je uspostavio novu kraljevsku dinastiju te sačuvao nezavisnost Portugala. U spomen na pobjedu kralj je dao sagraditi grad Batalha te samostanom Santa Maria da Vitória na Batalha, u kojemu je i sam pokopan.

Tijek bitke[uredi | uredi kôd]

Portugalci su u centar bojnog reda postavili vitezove (oklopnike) koji su sjahali sa svojih konja, a na krila engleske i ostale strijelce i samostrijelce. Kastilijanci, s Francuzima na čelu, borbom s pješacima su iznenada s tri strane obuhvatili portugalski centar. No pritom su u potpunosti zanemarili svoja krila te su za pola sata bili su razbijeni i gotovo uništeni. Kada je nestalo obrane s krila i glavnina kastiljske vojske doživjela je strahoviti poraz.

Grafički prikaz tijeka bitke kod Aljubarrote

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • ”Alžubarota”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 113.
  • Edward McMurdo, The History of Portugal (2); The History of Portugal from the Reign of D. Diniz to the reign of D. Afonso V, General Books LLC, 2009., 234.
  • Ch. Oman, A History of the Art of War, London, 1898,
  • F. Liot, L' art militaire, sv. 1, Pariz, 1946.