Bitka na Bašinom Brdu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
akcija Zavrtaljka
sukob: hrvatsko-bošnjački sukob
Vrijeme 12. studenoga 1993.
Mjesto Bašino Brdo, BiH
Ishod Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg pobjeda HVO-a
Sukobljene strane
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg Armija BiH (MOS)
mudžahedini
Bošnjačko-hrvatski sukob, Bašino brdo je tamnoplavo područje u općini Fojnica, jedna od pobjeda koje su dovele do hrvatske pobjede u ratu i bošnjačkog prihvaćanja hrvatsko-bošnjačke federacije i konfederacije s RH
Bošnjačko-hrvatski sukob, Planovi za oslobađanje središnje Bosne i sjeverne Hercegovine

Bitka na Bašinom Brdu je bila bitka u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u Bosni. Nakon mjeseci izolacije, razdvojenosti Hrvata Lepeničke i Lašvanske doline koja je trajala od sječnja 1993., višemjesečne bošnjačke agresije na Hrvate, HVO je odlučio poduzeti nešto. Hrvatska nije bila u mogućnosti pomoći okruženim Hrvatima zbog toga što je u međunarodnim diplomatskim krugovima, zahvaljujući diplomaciji BiH, tada pod bošnjačkim nadzorom, vladalo uvjerenje da je HV već ušla BiH s nekoliko brigadah brigada. Prema služnenom stavu Hrvatske, HV nije bila na ratištima BiH.

12. studenoga 1993. HVO je poduzeo akciju. Njome je počeo veliki preokret na hrvatsko-bošnjačkom ratištu. Prethodni ratni uspjeh bošnjačkih snaga pokazao se privremnim. Unatoč svoj potpori, Armija BiH je gubila zamah, a Hrvati nisu pali. Akcijom na Bašinom brdu u HVO je Armiji BiH nanio težak poraz te su oslobodio hrvatska sela Gojeviće i Bakoviće. Hrvatske snage došle su na sami ulaz u Fojnicu u koju nisu ušli samo zbog međunarodnih pritisaka i nepovoljne političke klime u kojoj su Hrvati BiH sve do danas. Prodor hrvatskih snaga iz enklava natjerao je ABiH na povlačenje iz grada premda je imala sigurno zaleđe. ABiH je iskoristila te povoljne međunarodne okolnosti i ponovno bez borbi zauzela Fojnicu. Frustrirana ABiH jučerašnjim porazom, sutradana 13. studenoga osvetila se na hrvatskim civilima koji nisu baš nikakav otpor pružili. Na pragu samostana u Fojnici pripadnici ABiH ubili su gvardijana i vikara fra Nikicu Miličevića i fra Leona Migića, a u selu Šćitovu spalili su dvije žive starice. Nitko nikad nije odgovarao za te ratne zločine. Sitnu iznimku predstavlja procesuiranje ubojice fojničkih fratara Miralema Čengića, no on je nakon presude pomilovan. Nalogodavci nikad nisu kažnjeni.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Portal Hrvata Bosne i Hercegovine Kolumne - Domovinski Rat - Kiseljak je ostao neosvojiv grad, 20. prosinca 2012. (pristupljeno 29. srpnja 2017.)