Bitka za Šibenik 1378.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte bitka za Šibenik.
bitka za Šibenik
sukob: Hrvatsko-mletački ratovi
Vrijeme 28. listopada 1378.
Mjesto Šibenik
Ishod grad obranjen uz velike gubitke
Sukobljene strane
Flag of Most Serene Republic of Venice.svg Mletačka Republika Coat of arms of Croatia 1495.svg Kraljevina Hrvatska
Zapovjednici
Flag of Most Serene Republic of Venice.svg Vettore Pisani

Bitka za Šibenik 1378. godine odvila se u sklopu ratova Hrvatsko-Ugarske s Mletačkom Republikom, ali i u sklopu Četvrtog mletačko-đenoveškog rata, znanog kao Rata za Chioggu.

28. listopada 1378. Mlečani su snažnom flotom napale Šibenik, koji je bio dijelom hrvatsko-ugarske države kojom je kraljevao Ljudevit I. Anžuvinac. Flota s 36 galija predvođena admiralom Vettoreom Pisanijem uplovila je u šibensku luku, demonstrirajući silu te se dio borbi prenosi i na gradske ulice. Navodno je moćna plemićka šibenska obitelj Dragojević koja je skinula lance na ulazu u kanal sv. Ante i omogućila mletačkoj mornarici ulazak u šibensku luku. No, usprkos blokadi i što su bili okruženi, Šibenčani, u kojem su se također uključili žene i djeca, su se usprotivili predaji uz riječi "Predaja nam treba biti nametnuta mačem, a ne riječima!". Mlečani su se zatim iskrcali pod gradskim zidinama. Odlučili su udariti u središte grada. Tako se najžešća bitka zbila na mjestu današnje katedrale. Tu su borbe kratko potrajale. Mletačke snage probile su šibensku obranu, srušile i zapalile grad. Grad su strahovito razorili. U paleži koje su Mlečani napravili izgorjele su mnoge javne zgrade, cjelokupni gradski arhiv s najstarijim dokumentima, te prvi povijesno poznati gradski statut. Preostale Šibenčane koji su se našli u gradu Mlečani su pobili. Spasio se je tek dio Šibenčana koji se je sklonio u tvrđavu sv. Mihovila. U nju se sklonio i šibenski biskup, kojeg su Mlečani također htjeli ubiti. Mlečani ju nisu uspjeli osvojiti do kraja bitke.[1]

Budući kako kralj Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva nije raspolagao flotom kojom bi se mogao suprotstaviti mletačkoj, poziva svoje saveznike Đenovežane da svojim brodovima osiguraju prevlast na Jadranu i ako bude moguće ugroze samu Veneciju.

Nakon poraza Mletačke Republike u ratu s Ludovikom I. Anžuvincem i potpisivanja mira u Zadru 1358., Šibenik je došao pod anžuvinsku vlast. Od 1390. zajedno s ostalim gradovima Dalmacije, osim Zadra, priznavao je vlast bosanskoga kralja Tvrtka I. Kotromanića. Zatim ga je, kao i cijelu Dalmaciju, kralj Ladislav prodao Mlečanima za 100 tisuća dukata. Čim su čuli za prodaju, Šibenčani su počeli pripreme za obranu obnavljajući zidine grada. Iste godine Mlečani stižu pred Šibenik i traže predaju. Grad odbija ultimatum pa su pune tri godine odolijevali mletačkim napadima. Potkraj listopada 1412., iscrpljen opsadom, grad je prisiljen obustaviti otpor i priznati vlast Venecije.[2][3][4][5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ivo Glavaš: Zaboravljeni Šibenik: Hvala herojskim braniteljima i pobjedničkim precima kroz povijest 29. rujna 2017. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.
  2. Na današnji dan Mlečani spalili i opljačkali grad: Najveći vojni poraz Šibenika u povijesti. www.sibenik.in. ŠibenikIn. 28. listopada 2018. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.
  3. 24. listopada 1378. - Mlečani zauzeli Šibenik. magazin.hrt.hr. HRT. 24. listopada 2019. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.
  4. Povodom Dana svetog Mihovila: Zahvala Šibeniku u čast. morski.hr. Morski.hr. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.
  5. Bitka za Šibenik u kojoj su grad branili žene i djeca! Doznajte što vas čeka zadnjeg dana manifestacije (FOTO). sibenski.slobodnadalmacija.hr. Šibenski. 9. rujna 2017. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.