Bjeloruska sovjetska enciklopedija

Izvor: Wikipedija
»Bjeloruska sovjetska enciklopedija« preusmjerava ovamo. Za istoimenu izdavačku kuću, pogledajte Bjeloruska enciklopedija „Pjatrus' Broŭka”.
Bjeloruska sovjetska enciklopedija
Naziv izvornika Белару́ская саве́цкая энцыклапе́дыя
Autor razni
Država Bjeloruska SSR
Jezik bjeloruski
Vrsta djela enciklopedija
Izdavač Bjeloruska sovjetska enciklopedija
Datum (godina)
izdanja
1969.1976.

Bjeloruska sovjetska enciklopedija (bjeloruski: Белару́ская саве́цкая энцыклапе́дыя, ruski: Белору́сская сове́тская энциклопе́дия) prva je opća enciklopedija na bjeloruskome jeziku. Izdavala ju je izdavačka kuća Bjeloruska sovjetska enciklopedija (bjeloruski: Беларуская савецкая энцыклапедыя) u Minsku između 1969. i 1976. godine u 12 svezaka zajedno s indeksom. 12. svezak posvećen je Bjeloruskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici.

Opis[uredi | uredi kôd]

Tijekom stvaranja Bjeloruske sovjetske enciklopedije sudjelovalo je više od 5000 autora, uključujući 125 akademika i dopisničkih članova Akademije znanosti Bjeloruske SSR, Akademije znanosti SSSR-a te njenih ogranaka, 544 doktora nauka 1 i profesora, 1650 kandidata nauka. Više od 85 % njih su živjeli unutar Bjeloruske SSR. Glavni urednik bio je Pjatrus’ Broŭka.

Bjeloruska sovjetska enciklopedija sveukupno ima 34.409 članaka, od kojih oko 40 % ima veze s Bjeloruskom SSR (sveukupno oko 13,6 tisuća članaka). Oko 6 tisuća članaka je o povijesti, oko 10 tisuća o prirodnim znanostima, oko 6,7 tisuća o zemljopisu, oko 6,8 tisuća o kulturi i oko 7 tisuća životopisa.

Dvanaest svezaka sveukupno sadržavaju: 112 dodatnih listova u boji koji sadrže 1554 ilustracija, 225 dodatnih crno-bijelih listova koji sadrže 3004 ilustracija, oko 8 tisuća odvojenih ilustracija koje se nalaze uz tekst i 500 karata.

Prvih 12 svezaka su tiskani u 25.000 primjeraka, dok je 13. svezak koji je posvećen Bjeloruskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici tiskan u 30.000 primjeraka. Izdan je i dodatni indeks s popisom svih članaka. Tiskan je u 5000 primjeraka.

Sadržaj svezaka[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

1  Od ruskog доктор наук (Doktor nauk) dolazi hrvatski naziv doktor znanosti koji se danas često pogrešno poistovjećuje s PhD-om.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Ад рэдакцыйнай калегіі // Беларуская Савецкая Энцыклапедыя. — Мн.: БелЭН., 1975. — Т. 12.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]