Bjelovjeska šuma

Koordinate: 52°40′N 23°50′E / 52.667°N 23.833°E / 52.667; 23.833
Izvor: Wikipedija
Šuma Białowieża/Bjelavježskaja
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Poljska Bjelorusija
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje) prošireno 1992.
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:33
Koordinate52°40′N 23°50′E / 52.667°N 23.833°E / 52.667; 23.833
Bjelovjeska šuma na zemljovidu Bjelorusije
Bjelovjeska šuma
Bjelovjeska šuma
Lokacija Bjelovjeske šume u Bjelorusiji

Bjelovjeska šuma (poljski: Puszcza Białowieska, bjeloruski: Белавежская пушча) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta (BE). To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale Atlantskog oceana do Urala u Rusiji i od Baltika do Crnog mora. Ovaj prirodni rezervat biosfere, tj. područje (voblast) Bresta (distrikti Kamianiec i Pruzhany u Bjelorusiji) i područje Hrodna (distrikt Svilach), te područje Białowieża, 62 km jugoistočno od grada Białystoka u podlaskom vojvodstvu u Poljskoj, je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput vuka, lasice, kune, ali i 800 primjeraka europskog bizona koji je ponovno naseljen nakon što je izumro u Europi.[1]

Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki
Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki

Nacionalni park Bjelovjeska šuma[uredi | uredi kôd]

Bjeloruski dio (nacionalni park Belavežskaja pušća)[uredi | uredi kôd]

Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-ova svjetska baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: konik (poludivlji konj), divlja svinja, obični jelen i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.

Poljski dio (Białowieski Park Narodowy)[uredi | uredi kôd]

Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili ruski carevi, posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200,000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Gabriela Baczynska, "Promjena klime ugrožava drevnu poljsku šumu", Reuters, 29. rujna 2008. Posjećeno 18. prosinca 2010.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bjelovjeska šuma