Blagajna kod predsjedništva vlade NDH

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Blagajna kod predsjedništva vlade NDH, financijsko tijelo pri Vladi NDH. Bila je samostalan računsko-blagajnički ured za poslove predsjedništva vlade NDH.[1]

Osnovana je radi sprječavanja zloporaba koje su postojale u tim dispozicionim fondovima u Kraljevini Jugoslaviji. Osnovano je zakonskom odredbom od 8. svibnja 1941. godine o blagajni kod predsjedništva vlade, čiji su potpisnici poglavnik i Predsjednik zakonodavnog povjereništva pri poglavniku. [2]

Određeno je da ne smije biti tih fondova ni kod jednog ministarstva, nego se formira blagajna kod predsjedništva vlade NDH. Osnovana je za isplate svih troškova reprezentacije i putovanja članova vlade. Potreba za te svrhe ustanovljena je u državnom proračunu. Članovi vlade podnosili su račune o izdatcima službene reprezentacije i putovanja u službenim poslovima toj blagajni. Blagajni je bilo određeno opravdane račune ispitati, obrediti i izvršiti isplatu. Službenike blagajne imenovao je predsjednik vlade. Bilo je predviđeno da će ustrojstvo i poslovanje blagajne naredbom propisati predsjedništvo vlade, te da do konca 1941. godine tj. do donošenja proračuna za 1942. godinu svojom odredbom poglavnik ustanovi potrebnu svotu. Sprovođenje zakonske odrede povjereno je predsjedništvu vlade.[2]

Na čelu Blagajne je predstojnik, kojega imenuje predsjednik vlade, kojem je predstojnik neposredno podređen, kojem je odgovoran za točno vršenje službe te za svu gotovinu, vrijednostne papire i dragocijenosti, koje se moraju čuvati u blagajni.[1]

Druga osoba u sustavu Blagajne je suključar kojeg se postavlja predstojniku. Prema potrebi i opsežnosti posla postavlja se i veći broj stručnog osoblja. Dvostruki primjerci čuvaju se u glavnoj državnoj blagajni. Blagajna ima svoj urudžbeni zapisnik, odpravništvo i pismaru. Vodi blagajnički dnevnik, glavnu knjigu i druge pomoćne knjige, u kojima moraju biti proknjižene sve isplate. Isplate se smjelo isplatiti samo onim osobama, koje su označene u doznačnoj naredbi. Doznačna naredba morala je sadržavati ime i prezime kome se doznačuje, te iznos koji se doznačuje. Predsjednik vlade određivao koje su osobe vlasne potpisivati doznačne naredbe. Blagajnički prilozi morali su biti pohranjeni na sigurnom mjestu. Nadzor rada vršio je predsjednik vlade ili njegov opunomoćenik.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Zgodovina Slovenije - SIstory Zakoni, zakonske odredbe, naredbe i t. d. proglašene od 11. travnja do 26. svibnja 1941. Knjiga I (svezak 1. - 10.), ur. A. Mataić; Tisak i naklada St. Kugli, Zagreb; str. 189.-190., pristupljeno 1. travnja 2020.
  2. 2,0 2,1 Zgodovina Slovenije - SIstory Zakoni, zakonske odredbe, naredbe i t. d. proglašene od 11. travnja do 26. svibnja 1941. Knjiga I (svezak 1. - 10.), ur. A. Mataić; Tisak i naklada St. Kugli, Zagreb; str. 181.-185., pristupljeno 30. travnja 2019.