Bošnjaci Crne Gore

Izvor: Wikipedija
Bošnjaci Crne Gore
Nacionalni grb Bošnjaka Crne Gore
Ukupno pripadnika
53.605
Značajna područja naseljavanja
Rožaje 19.269
Bijelo Polje 12.592
Plav 6803
Berane 6021
Podgorica 3687
Bar 2153
Pljevlja 2.128
Jezik
bošnjački, crnogorski
Vjera
Islam
Povezane etničke grupe
Bošnjaci
Srbi, Hrvati, Crnogorci
Južni Slaveni

Bošnjaci su jedna od etničkih manjina u Crnoj Gori.

Prema Popisu stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine ima 53.605 Bošnjaka, što predstavlja 8,65 % od ukupnog broja stanovnika.[1] Bošnjaci su treći najbrojniji narod u Crnoj Gori, poslije Crnogoraca i Srba. Najviše Bošnjaka živi u Sandžaku, i to 46.813 ili 87,33 % od ukupnog broja bošnjačke populacije u Crnoj Gori.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Jezik[uredi | uredi kôd]

Maternji jezik Bošnjaka u Crnoj Gori je uglavnom bosanski jezik, koji je maternji jezik 31.871 Bošnjaka ili 59.4% od ukupnog broja bošnjačke populacije, zatim je crnogorski jezik (17.381 ili 32 %) i bošnjački jezik (3290 ili 6 %).[2]

Bosanski jezik, s albanskim, hrvatskim i srpskim, je jezik u službenoj upotrebi, odnosno manjinski jezik, u Crnoj Gori.[3]

Vjera[uredi | uredi kôd]

Bošnjaci u Crnoj Gori su uglavnom sunitski muslimani.[1] Vjerski život Bošnjaka muslimana organizira Islamska zajednica u Crnoj Gori, čiji su članovi ne samo Bošnjaci, nego i druge muslimanske manjine u Crnoj Gori, uključujući Albance.[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori
  2. Tabela CG5. Stanovništvo prema nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti i vjeroispovijesti
  3. KUSHETUTA E MALIT TË ZIArhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) – minmanj.gov.me
  4. Bieber, Florian. 2003. Montenegro in Transition – Problems of Identity and Statehood. Nomos Verlagsgesellschaft. Baden-Baden, Germany. ISBN 978-3-8329-0072-4

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]