Bošnjaci u Sloveniji

Izvor: Wikipedija
Bošnjaci u Sloveniji
Bošnjaki v Sloveniji
Ukupno pripadnika
Značajna područja naseljavanja
Ljubljana, Jesenice
Vjera
Pretežno islam

Bošnjaci su etnička grupa koja živi u Sloveniji. Prema popisu stanovništva iz 2002., ukupan broj Bošnjaka u Sloveniji bio je 32.009 čineći time 1,6 % ukupne populacije Slovenije. Prema zadnjem popisu, oni su treća najveća manjinska grupa u Sloveniji, nakon Srba i Hrvata.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Bošnjaci u Sloveniji uglavnom žive u glavnom gradu države; Ljubljani. Postoje raširene populacije Bošnjaka koje žive u raznim gradovima i naseljima Slovenije, iako većina živi u Ljubljani. Dosta Bošnjaka je napustilo Sloveniju i pošlo u druge zapadne države i Bosnu.[1] Bošnjaci čine mali postotak slovenske populacije, ipak danas, većina Bošnjaka je zadržala svoj identitet i kulturu.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prva bošnjačka džamija u Sloveniji sagrađena je 1916. godine u Logu pod Mangartom na alpskim padinama.

Tijekom Prvog svjetskog rata, Bošnjački regiment kojeg su činili prvenstveno bosanskohercegovački muslimani, poslan je na Talijansko bojište.[2] Jedan od vojnika koji se tamo borio bio je dječak po imenu Elez Dervišević, najmlađi vojnik koji je sudjelovao u bitkama na Soči u Prvom svjetskom ratu.[2] Elez je imao 11 godina kada je služio u Austrougarskoj vojsci. U Logu pod Mangartom nalazi se kip Elezovog oca koji je posvećen njemu.[2]

Većina Bošnjaka migrirala je u Sloveniju od 1960-ih zbog ekonomskih razloga. Povijesno, Slovenci, koji su do tada imali relativno malo dodira s ostatkom Balkana, nisu imali dobar odnos s većinom migranata s područja bivše Jugoslavije. Ipak, Bošnjaci i Srbi su uglavnom bili najlošije prihvaćeni.[1] Slovenci su grupirali Bošnjake sa Srbima, Hrvatima i Makedoncima. Ove grupe često su nazivane negativnim epitetima južnjaki (južnjaci), ta spodni (oni odozdo), čefurj i Švedi (Šveđani).[1]

Religija[uredi | uredi kôd]

Danas je većina Bošnjaka uglavnom sunitske islamske religije hanefijskog mezheba, najveće i najstarije škole islamskog prava.[3]

Poznati Bošnjaci[uredi | uredi kôd]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d Kalčić, Špela. 1. prosinca 2005. Changing Contexts and Redefinitions of Identity among Bosniaks in Slovenia. Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires (francuski) (Vol. IX, n° 1-2). ISSN 1279-7952
  2. a b c Drugi o Bosnjacima opisi. BOG BOSNA I BOSNJASTVO - Bosnian history info. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. siječnja 2012. Pristupljeno 29. siječnja 2016.
  3. Project, Joshua. Bosniak in Slovenia. www.joshuaproject.net. Pristupljeno 29. siječnja 2016.