Božićni Ustav

Hrvatski sabor, proglašenje Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990, kojim je zamijenjen dotadašnji Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. Ustavnim odredbama Hrvatska je određena kao suverena i jedinstvena država s demokratskim poretkom te zajamčenim političkim pravima i ljudskim slobodama svih njezinih državljana.

Usvajanje prvoga Ustava Republike Hrvatske bio je povijesni događaj 22. prosinca 1990. Zbog donošenja pred Božić Ustav je postao poznat kao Božićni Ustav.

22. prosinca 1990.

Novi hrvatski grb i zastava u Saboru

Kardinal Kuharić i predsjednik Tuđman s lentom tijekom intoniranja hrvatske himne

Godina 1990. ostat će zabilježena u hrvatskoj povijesti kao godina donošenja prvoga Ustava neovisne Republike Hrvatske.

Sve je započelo u ljeto 1990. godine kada je Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske donijelo odluku kojom Saboru predlaže donošenje Ustava Republike Hrvatske. Odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. podržala sva tri tadašnja saborska vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće.

Kao ciljevi Ustava zacrtani su: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i njezinih državljana pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva. Na izradi Ustava radila je potom Ustavotvorna komisija u kojoj su bili istaknuti predstavnici političkog i akademskog života. Na uključenje u Ustavotvornu komisiju poziv je primilo 229 ljudi iz svih društvenih slojeva, od kojih je 152 djelotvorno sudjelovalo u radu Komisije. Odbijenicu za sudjelovanje u radu Komisije poslalo je samo četvero ljudi: Kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački, Tanja Torbarina, novinarka, Predrag Matvejević, pisac i publicist te Žarko Puhovski, politolog.

U devet sati, 22. prosinca 1990. na jarbolu ispred Sabora Republike Hrvatske na Markovu trgu u Zagrebu zalepršala je nova službena zastava Republike Hrvatske: povijesna hrvatska trobojnica s grbom ili krunom od pet drevnih hrvatskih grbova.

U Saboru je bilo vrlo svečano. Bilo je malo mjesta za sve uzvanike koji su očekivali proglašenje novog hrvatskog Ustava, prvog ustava nakon slobodnih izbora i višestranačja i prvog demokratskog ustava u povijesti Hrvatske. Točno u 10 sati počela je svečanost proglašenja Ustava.

»Donošenje Ustava Republike Hrvatske izniman je povijesni čin, stoga što ovaj Ustav označuje konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom i zbog toga što on čini temelj u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske«

naglasio je u svečanom govoru predsjednik Republike Franjo Tuđman i nastavio:

»...Novim Ustavom Hrvatska se ustavnopravno u potpunosti svrstava u krug suverenih europskih demokratskih država, kojima je civilizacijski i povijesno uvijek pripadala...«

Riječito o tome je govorio i sadržaj Ustava. Primjerice:

„	Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država...	”

„	Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana...	”

„	Pripadnicima svih naroda i manjina jamči se sloboda izražavanja narodonosne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom, pismom i kulturna autonomija...	”

„	Čovjekova sloboda i osobnost nepovredivi su...	”

Prvi saziv Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici triju vijeća 22. prosinca 1990. donio je Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske čime je ispunio svoju ustavotvornu ulogu. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, naziva se još i Božićnim Ustavom.

Međutim, hrvatska samosvojnost, politička nezavisnost, pluralizam, kao i druge demokratske tekovine modernog svijeta, nisu se uklapale u hegemonističke težnje beogradskog režima. Jugoslavija je bila pred konačnim, povijesnim slomom, Jugoslavenska narodna armija i suradnici Slobodana Miloševića nastojali su zaustaviti demokratske procese oružjem. U teškim godinama koje su slijedile Hrvatska je morala krvlju braniti svoju samostalnost, samosvojnost i pravo da postane moderna, punopravna članica svjetske zajednice.

Međutim, politička praksa i međunarodne okolnosti pokazale su da su u prvom hrvatskom Ustavu nužne nadopune i neka drukčija rješenja. Hrvatska je predsjednički sustav zamijenila parlametarnim i tako je postala parlamentarna demokracija. Najviše tijelo vlasti Republike Hrvatske danas se zove Hrvatski sabor.

Poveznice

• Ustav Republike Hrvatske

Izvori

• 22. prosinca - Donesen Ustav Republike Hrvatske
• Opća i nacionalna enciklopedija (proleksis.lzmk.hr) - Ustav
• 22. prosinca - Božićni Ustav - prvi Ustav neovisne Republike Hrvatske  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. rujna 2011. (Wayback Machine)
• Sasvim nepoznati Tuđman (dokumentarni film)

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog sabora (http://www.sabor.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatski sabor.

Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.