Bojadisarski broć

Izvor: Wikipedija
Bojadisarski broć
Sistematika
Carstvo: Plantae
Red: Rubiales
Porodica: Rubiaceae
Tribus: Rubieae
Rod: Rubia
Vrsta: R. tinctorum
Dvojno ime
Rubia tinctorum
L.

Bojadisarski broć (broć pitomi, broć veliki, pravi broć, broć crveni, lat. Rubia tinctorum), biljka je iz porodice Rubiaceae. Tradicionalno se koristila za bojenje tkanina i kože, a koristila se i kao ljekovita biljka. Na južnoslavenskim prostorima, još se od predkršćanskih vremena korijen biljke upotrebljava za bojanje pisanica.[1][2] Stari Egipćani, Grci i Perzijanci također su poznavali ovu biljku.

Povijest uzgoja u srednjoj Europi i na Orijentu[uredi | uredi kôd]

Biljka je za uzgoj preporučena već u kapitularima Karla Velikog. U srednjem vijeku uzgajana je većinom u Nizozemskoj i Alzasu. U devetnaestom stoljeću proizvodnja počinje naglo opadati, nakon pronalaska katranskih boja (alizarin 1869.).

Na Orijentu, a najčešće u Turskoj i Indiji, tradicionalno se koriste složene tehnike bojenja ovim prirodnim bojilom.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Nova TV, Otkud izraz pisanica i zasto se za Uskrs boje jaja, postavljeno 30. ožujka 2013, pristupljeno 12. svibnja 2014.
  2. Studentski dnevni listArhivirana inačica izvorne stranice od 15. svibnja 2014. (Wayback Machine), postavljeno 18. travnja 2014., pristupljeno 12. svibnja 2014.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Gerhard Orzechowski: Gift- und Arzneipflanzen von Mitteleuropa. Begründet von Otto Gessner. 3. Auflage. Winter, Heidelberg 1974., ISBN 3-533-02372-9.
  • Gösta Sandberg: The Red Dyes: Cocheneal, Madder and Murex Purple, Lark Books, Ashville, 1997.