Boris Dežulović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Boris Dežulović
Boris Dežulović
Fotografija Dežulovića iz 2015. godine.
Rođenje Split, 20. studenog 1964.
Zanimanje novinar, književnik
Portal: Životopis

Boris Dežulović (Split, 20. studenog 1964.) hrvatski novinar i pisac. Jedan je od suosnivača Feral Tribunea i redoviti kolumnist u hrvatskim, bosansko-hercegovačkim, slovenskim i srbijanskim medijima.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mladost i obrazovanje[uredi VE | uredi]

Dežulović je rođen u Splitu gdje je završio srednju građevinsku školu. Na splitskom sveučilištu studirao je povijest umjetnosti.

Novinarski rad[uredi VE | uredi]

Novinarstvom se počinje baviti 1988. godine u Slobodnoj Dalmaciji. Nakon raspada Jugoslavije, u razdoblju novonastalog pluralizma, Dežulović, zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem 1993. godine osniva Feral Tribune i piše satiričke kolumne, u kojima su prevladavajuće teme Domovinski rat i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Godine 1999. napušta Feral Tribune i počinje pisati kolumnu u tjedniku Globus. Piše i za druga izdanja Europa Press Holdinga (EPH). Nekoliko godina živio je i radio u Beogradu.[1] Godine 2015., nakon što mu Slobodna Dalmacija otkazuje suradnju odlazi iz EPH i počinje pisati u tjedniku Novosti. Kolumnist je sarajevskog Oslobođenja i ljubljanskog Dnevnika te različitih portala.

Književni rad[uredi VE | uredi]

Godine 2003. objavio je Christkind, znanstvenofantastični roman o putovanju kroz vrijeme i etičkim dilemama vezanim za mogućnost ubojstva Adolfa Hitlera kao bebe. Godine 2005. objavio je Jebo sad hiljadu dinara, satirični roman o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i knjigu poezije Pjesme iz Lore. Godine 2007. objavljuje knjigu kratkih priča Poglavnikova bakterija te piše scenarij dokumentarnog filma Dnevnik graditelja redateljice Jasmile Žbanić o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta.

Knjige, pripovijetke, pjesme i eseji prevedeni su mu na njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.

Djela[uredi VE | uredi]

Dežulović je objavio dva romana, zbirku pjesama, zbirku kratkih priča, te nekoliko knjiga novinarskih kolumni.

  • Greatest shits: antologija suvremene hrvatske gluposti (1998., supriređivač) [2]
  • Christkind (2003.), roman [3][4][5][6][7]
  • Jebo sad hiljadu dinara (2005.), roman [8][9][10][11]
  • Pjesme iz Lore (2005.), zbirka pjesama [12][13][14]
  • Poglavnikova bakterija (2007.), kratke priče [15][16][17]
  • Dnevnik graditelja (2007.), filmski scenarij
  • Ugovor s Đavlom (2008.), zbirka kolumni [18]
  • Zločin i kazna (2010.), zbirka kolumni [19]
  • Crveno i crno (2010.), zbirka kolumni [20]
  • Diego Armando i sedam patuljaka (2011.), zbirka kolumni [21][22]
  • Rat i mir (2012.), zbirka kolumni [23]
  • Vo potraga po zagubenoto vreme (U potrazi za izgubljenim vremenom, 2013.), zbirka kolumni [24]
  • Razgovori sa Smojom (2015.) [25][26]

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • 2004. Nagrada "Jutarnjeg lista" za najbolje prozno djelo (za roman Christkind)
  • 2004. Nagrada "Marija Jurić Zagorka" za novinara godine Hrvatskog novinarskog društva
  • 2012. Nagrada "Kočićevo pero" Zaklade Petra Kočića (za knjigu Diego Armando i sedam patuljaka) [27]
  • 2014. Europska novinska nagrada (European Press Prize) za najbolji komentar (za tekst Vukovar: spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini objavljen 2013. godine u Globusu povodom godišnjice pada Vukovara.) [28]

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke i literatura
  1. "Beograd je rasadnik hrvatskih domoljuba", booksa.hr
  2. Boris Dežulović, Predrag Lucić (priredili), Greatest shits: antologija suvremene hrvatske gluposti, Feral Tribune, Split, 1998., ISBN 9536359324, drugo nepromijenjeno izdanje 1999.
  3. Boris Dežulović, Christkind: roman, Durieux, Zagreb, 2003., ISBN 9531881847; II. izdanje V.B.Z., Beograd - Sarajevo - Zagreb, 2008., ISBN 9789532019384; radnja romana odvija se krajem devetnaestog stoljeća u austrijskom pansionu u kojem se okuplja kozmopolitsko društvo iz različitih krajeva svijeta. To je vrijeme rasta rasne i nacionalne nesnošljivosti gdje se izdvajaju židovske cionističke ideje s jedne, te otvorena nesnošljivost naspram židovstva s druge strane. Prisutna je neobična galerija likova s razičitim tajnama, a sve služi kao podloga za univerzalnu priču o dobru i zlu i mora li se na zlo odgovoriti zlom, na zločin zločinom.
  4. Nataša Petrinjak, Boris Dežulović: "S vampirima je lakše" (intervju), Zarez 121-122/2004., www.zarez.hr, pristupljeno 4. siječnja 2018.
  5. Davor Šišović, Nepočinjeni zločin u ime čovječanstva, Glas Istre, 31. srpnja 2004., www.ice.hr, pristupljeno 3. siječnja 2018.
  6. Jakov Sabljić, Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića, Umjetnost riječi 1-2/2010.
  7. Miranda Levanat-Peričić, Alternativna povijest i "povampirena prošlost" u suvremenom hrvatskom vampirskom romanu: Boris Dežulović, "Christkind" (2003) i Boris Perić, "Vampir" (2006), u: Slovenska fantastika, Kijev, 2012., CROSBI, www.bib.irb.hr
  8. Boris Dežulović, Jebo sad hiljadu dinara, Europapress holding, Zagreb, 2005., ISBN 9536748363; roman tematizira jednu od epizoda iz hrvatsko-bošnjačkog rata u Bosni i Hercegovini u ljeto 1993. godine. Radnja se odvija od zore do sumraka jednog vrućeg dana u srednjoj Bosni, gdje se na tajnom zadatku sreću dvije skupine vojnika - Hrvata i Bošnjaka, a kroz njihov sukob autor pokušava pokazati besmisao rata, te ulogu uniforme u životu i smrti čovjeka i vojnika.
  9. Jagna Pogačnik, Usponi, padovi i konačno dobri radovi, Hrvatska revija 3/2009., HAW, haw.nsk.hr, pobrano 20. listopada 2017., pristupljeno 3. siječnja 2018.
  10. Rade Dragojević, U bosanski rat na stražnja vrata, Zarez 164/2005., www.zarez.hr, pristupljeno 3. siječnja 2018.
  11. Nebojša Lujanović, Destrukcijom identiteta do apsurda u prozi Mlakića i Dežulovića, Časopis za hrvatske studije 1/2010., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 3. siječnja 2018.
  12. Boris Dežulović, Pjesme iz Lore, Durieux, Zagreb, 2005., ISBN 9531882215; II. dopunjeno izdanje Adamić, Rijeka, 2016., ISBN 9789532195125; 2008. godine objavljen je njemački prijevod (Gedichte aus Lora (preveo Klaus Detlef Olof), Drava Verlag, Klagenfurt, 2008., ISBN 9783854355342)
  13. Zvonimir Mrkonjić, Poetika Lore, Vijenac 367/2008., HAW, haw.nsk.hr, pobrano 22. siječnja 2010., pristupljeno 3. siječnja 2018.
  14. Ivica Ivanišević, Boris Dežulović: "Čitatelje spajam na struju" (intervju) Slobodna Dalmacija, arhiv.slobodnadalmacija.hr, objavljeno 4. listopada 2005., pristupljeno 3. siječnja 2018.
  15. Boris Dežulović, Poglavnikova bakterija, V.B.Z., Zagreb, 2007., ISBN 9789532017274; knjiga kratkih priča koja sadrži šest naslova: Velika laž Bepa Partugolotovog, Batman: the beginning, Crveni šejtan, Smrt, Poglavnikova bakterija i Bijela točka.
  16. Božidar Alajbegović, Jedinstvena autorska pojava, www.kupus.net, HAW, haw.nsk.hr, pobrano 28. travnja 2009., pristupljeno 4. siječnja 2018.
  17. Jagna Pogačnik, Šest priča vrlo duhovitog pripovjedača s mjerom, Jutarnji list, objavljeno 22. srpnja 2007., HAW, pobrano 23. srpnja 2007., pristupljeno 4. siječnja 2018.
  18. Boris Dežulović, Ugovor s Đavlom, V.B.Z., Zagreb, 2008., ISBN 9789532018141; zbirka odabranih kolumni koje je Dežulović objavljivao u Globusu od 1999. do 2008. godine.
  19. Boris Dežulović, Zločin i kazna, V.B.Z., Beograd - Sarajevo - Zagreb, 2010., ISBN 9789533042374; zbirka kolumni o Srbiji koje je Dežulović pisao za nekoliko srpskih portala
  20. Boris Dežulović, Crveno i crno, V.B.Z., Zagreb, 2010., ISBN 9789533042695; zbirka tekstova objavljivanih u Globusu i Jutarnjem listu od 2007. do 2010. godine
  21. Boris Dežulović, Diego Armando i sedam patuljaka, Europapress holding, Zagreb, 2011., ISBN 9789533002309; zbirka članaka koji su objavljivani od 1998. do 2011. godine u raznim novinama i časopisima u kojima Dežulović komentira aktualne sportske događaje i afere vezane uz sport iz Hrvatske i svijeta
  22. Nikola Vukolić, Diego Armando i sedam patuljaka, www.jergovic.com, objavljeno 18. studenog 2012., pristupljeno 4. siječnja 2018.
  23. Boris Dežulović, Rat i mir: pravci razvoja hrvatsko-slovenskih odnosa, V.B.Z., Zagreb, 2012., ISBN 9789533045238; izbor Dežulovićevih tekstova koji tematiziraju hrvatsko-slovenske odnose, objavljivanih uglavnom u ljubljanskom listu Dnevnik od 2006. do 2012. godine (Mario Bošnjak, Dežulovićeve balade o govnima na kiši, tportal, objavljeno 32. siječnja 2013., HAW, haw.nsk.hr, pobrano 23. veljače 2013., prisrupljeno 4. siječnja 2018.)
  24. knjiga sadrži izbor Dežulovićevih kolumni od 1999. do 2013. godine, prevedenih na makedonski jezik (Boris Dežulović, Vo potraga po zagubenoto vreme, Tabahon, Skopje, 2013., ISBN 9786084566113)
  25. Boris Dežulović, Razgovori sa Smojom, Adamić, Rijeka, 2015., ISBN 9789532194982; knjiga sadrži razgovore koje je Dežulović vodio sa Miljenkom Smojem 1992. godine, koji su prvotno u nastavcima bili objavljivani u Feral Tribuneu, te nekoliko Smojinih tekstova prethodno također objavljenih u Feral Tribuneu.
  26. Miroslav Cmuk, "Razgovori sa Smojom" Borisa Dežulovića: Literarni spomenik literatu, Magazin Gradske knjižnice Rijeka, gkr.hr, objavljeno 22. listopada 2015., pristupljeno 4. siječnja 2018.
  27. Borisu Dežuloviću nagrada u Bosni i Hercegovini, www.culturenet.hr, objavljeno 5. studenog 2012., pristupljeno 4. siječnja 2018.
  28. Adriana Piteša, BORIS DEŽULOVIĆ ‘Raduje me da sam nagradu dobio s onima koji su nam otkrili Snowdena’, Jutarnji list, objavljeno 19. ožujka 2014., HAW, haw.nsk.hr, pristupljeno 4. siječnja 2018.; u sklopu članka dostupan je i Dežulovićev nagrađeni tekst o Vukovaru.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Boris Dežulović
Mrežna mjesta