Bosanskohercegovačka kuhinja

Bosanskohercegovačka kuhinja (ili bosanska kuhinja) slična je jelima turske, grčke i drugih mediteranskih kuhinja. Zbog dugotrajne Austro-Ugarske uprave, u njoj se osjete i utjecaji Srednje Europe.

Bosanskohercegovačka kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Umaci su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela Bosanskohercegovačka kuhinje su: rajčica, krumpir, crveni luk, češnjak, paprika, krastavci, mrkva, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Od začina najčešće se koristi mljevena paprika, papar, peršin, lovorov list i celer. Kao dodatak jelima u bosanskohercegovačkoj kuhinji često se koriste mlijeko, kajmak i vrhnje. Slatkim jelima dodaju se cimet i klinčić. Jela od mesa su od piletine, govedine ili janjetine. Za bosanskohercegovačku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod sača, odnosno peke, pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.

Hercegovina je pogodan za uzgajanje vinove loze i proizvodnju vina, dok se u Bosni rakija dobiva od šljiva i jabuka. Kava se pije iz fildžana, uz obavezan rahatlokum.

Slana jela[uredi | uredi kôd]

Ćevapi — Jelo od mesa koje se peče na roštilju, a radi se od goveđeg, jagnjećeg ili pilećeg mesa. Služi se s lukom u somunu (lepinja).
Begova čorba — Gusta juha koja se radi od mesa i povrća.
Juha od bamije — Juha od povrća bamije.
Punjene paprike — Paprike punjene mljevenim (faširanim) mesom.
Sogan-dolma — Luk punjen mljevenim mesom.
Burek i druge pite — Pecivo punjeno mljevenim mesom, koje se tradicionalno umotava. Isto jelo punjeno sirom naziva se sirnica, sa zeljem ili zeljem i sirom zeljanica, a s krumpirom krumpiruša. Sva se ova jela u BIH nazivaju pitama (burek je samo s mesom).
Sarma — Meso i riža umotani u listove (najčešće) kupusa.
Japrak — Listovi vinove loze u koje se umotavaju meso i riža.
Grah — Tradicionalno jelo, grah s mesom.
Bosanski lonac — Gusta juha s mesom koje se kuha na otvorenom plamenu, izvorno u zemljanom bosanskom loncu i/ili saču.
Musaka — Jelo koje se radi od slojeva krumpira, mljevenog mesa i začina.
Kljukuša — Tijesto u koje se ponekad dodaje krumpir; peče se u štednjaku i poslužuje preliveno kajmakom i/ili kiselim mlijekom.
Palenta— Jelo od kukuruznog brašna, uglavnom zaliveno zasoljenim mlijekom i prekriveno vrhnjem i/ili kajmakom, a ponekad i svinjskom mašću (uljem).
Pršut — Sušena šunka.

Sirevi[uredi | uredi kôd]

Travnički — Bijeli sir koji sliči na fetu; iz travničkog kraja.
Vlašićki — Sir sličan travničkom, porijeklom iz sela s planine Vlašić.
Livanjski sir — Suhi žuti sir iz Livna.
Mladi sir — Svježi nesoljeni, uglavnom kravlji sir.
Stari sir — Svježi usoljeni, uglavnom ovčji sir.
Kajmak
Sir iz mijeha — Od ovčjega mlijeka nastane suh sir u mijehu; sliči na parmezan.

Slatka jela[uredi | uredi kôd]

Tufahije — Kuhane jabuke ukrašene punjenjem i šlag-pjenom.
Baklava — Tanke jufke prekrivene orasima ili pistacijama (izvorno tursko jelo), natopljene šećernim sirupom ili medom, poredane jedna na drugu.
Ružica — Slično baklavi, ali se peče u malim rolicama s grožđicama.
Jabukovača — Kolač od lisnatog tijesta punjenog izrendanim, skuhanim i zaslađenim jabukama.
Urmašice — Tijesto u obliku urme natopljeno slatkim sirupom.
Rahat lokum — Želatinizirana slatka poslastica, obično se tradicionalno poslužuje uz bosansku kavu.
Sutlijaš — Desert od riže.
Tulumbe — Duboko prženo tijesto zaslađeno slatkim sirupom.
Kadaif — Tijesto izvučeno u tanke valjke odnosno niti i zaslađeno slatkim sirupom (agda).
Halva — Desert od tijesta, često se ukrašava orasima i šećerom u prahu ili kristalnim šećerom; često se poslužuje za vrijeme muslimanskog mjeseca ramazana.
Palačinke — Desert od tijesta u koje se umotava krem-namaz, marmelada i sl.
Kompot — Slatki napitak od kuhanog voća, uglavnom šljiva, krušaka, jabuka itd.