Branko Borković

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Branko Borković
Branko Borković na obilježavanju 16. obljetnice vojnoredarstvene operacije Oluja 2011. godine u Kninu
Branko Borković na obilježavanju 16. obljetnice vojnoredarstvene operacije Oluja 2011. godine u Kninu
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 14. ožujka 1961.
Mjesto rođenja Prečno, Hrvatska
Nacionalnost Hrvat
Puno ime Branko Borković
Nadimak Mladi jastreb
Supruga Jadranka
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi  ? - 1991., 1991.-1992.
Čin Brigadir.jpg Brigadir[1]
Ratovi Domovinski rat
Važnije bitke Bitka za Vukovar
Vojska JNA
Hrvatska vojska
Hrvatske obrambene snage
Rod vojske Hrvatska kopnena vojska
Zapovijedao 204. brigada HV

Branko Borković (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske. Također poznat po svom ratnom nadimku Mladi jastreb, najpoznatiji je kao zamjenik zapovjednika 204. vukovarske brigade i obrane grada Vukovara tijekom bitke 1991. početkom Domovinskog rata, a kasnije je bio i zapovjednik brigade.

Životopis[uredi VE | uredi]

Branko Borković rođen je u Prečnom kraj Ivanić-Grada 14. ožujka 1961. godine. U Sarajevu je završio srednju vojnu školu, a 1986. i tehničku vojnu akademiju. Vjenčao se sa suprugom Jadrankom 1989. godine. Bio je u vojnoj službi u Zagrebu do početka Domovinskog rata, a odmah po početku rata uključio se u Zbor narodne garde.[2] Bio je zamjenik Mile Dedakovića u zapovijedanju 204. brigadom ZNG-a u rujnu 1991. godine. U vrijeme osnivanja, brigada je brojala 1.803 vojnika, te joj je područje djelovanja bila općina Vukovar, koja je uključivala gradove Vukovar i Ilok, kao i brojna okolna sela. Kako su svi zapovjednici obrane dobili šifrirana imena, Dedaković je dobio ime Jastreb, a Branko Borković je dobio ime Mladi jastreb. Dedaković je zapovijedao brigadom u prvoj fazi opsade Vukovara do početka listopada, kada je bio raspoređen u obližnje Vinkovce, a brigada je tad prešla pod zapovjedništvo Branka Borkovića, koji je tako postao posljednji zapovjednik obrane Vukovara.

Nakon pada Vukovara, došao je u Zagreb, gdje je po nalogu Josipa Manolića i Josipa Perkovića zatvoren tri tjedna i osumnjičen za pokušaj rušenja vlasti. Ubrzo je oslobođen svih optužbi. Brinuo se o vojnicima 204. brigade ZNG-a. Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman umirovio ga je kada je imao 35 godina i bio načelnik pješaštva Hrvatske vojske. U razdoblju od 1994. do 2001. godine bio je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata.

Politička djelatnost[uredi VE | uredi]

Bio je 14. na stranačkoj listi HSS-a u 6. izbornoj jedinici za Sabor (2003.), 1. na koalicijskoj listi A-HSS-a i SP-a u VI. izbornoj jedinici za Sabor (2011.) U ožujku 2013. godine postao je predsjednikom A-HSS-a zamijenivši dotadašnjega predsjednika stranke Jasenka Stipca.[3]

Krajem kolovoza 2015.g. Branko Borković, pokrenuo je internet peticiju, kojom se od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka tražilo da predlože izmjene zakona o hrvatskoj vojsci kojima bi pozdrav "Za dom spremni" postao službeni pozdrav. Predsjednica je inicijativu označila neozbiljnom, a inicijativu je odbio i HDZ, [4] [5]

Ostale djelatnosti[uredi VE | uredi]

Bavi se uzgojem hrvatskog posavca, hrvatske autohtone pasmine konja te uzgojem pasa japanskih tosa. Predsjednik je Središnjeg saveza uzgajivača konja 'Hrvatski posavac'. Vlasnik je poduzeća Slap-96 d.o.o. Početkom 2012. godine postaje član Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, s mandatom u trajanju od 4 godine. Bio je i još je član nadzornih odbora više hrvatskih poduzeća. Predsjednik je Nadzornog odbora Investicijskog fonda Velebit.[6]

Izvori[uredi VE | uredi]