Brezik Našički

Brezik Našički
	; Brezik Našički Brezik Našički na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska županija
Općina/Grad	Našice
Površina	2,46 km²
Nadmorska visina	120 m
Zemljopisne koordinate	45°31′32″N 18°04′21″E / 45.525641°N 18.072505°E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	397
- Gustoća	161,38 st./km²
- Broj domaćinstava	116
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	359
- Gustoća	145,93 st./km²
- Broj domaćinstava	121
	Broj stanovnika; Brezik Našički (Našice, Osječko-baranjska) [uredi]
2001.
2011.	352
2021.	336
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Pošta	31500 Našice
Pozivni broj	+385 (0)31
Autooznaka	NA (Našice)
	; Brezik Našički Brezik Našički na zemljovidu Osječko-baranjske županije

Brezik Našički je naselje koje administrativno pripada gradu Našice u Osječko-baranjskoj županiji, od kojeg je udaljen od središta grada oko 2,5 km.

U Breziku se nalazi jedan ribnjak i brdašce Šalapanka.

Naselje ima oko 350 stanovnika. Od ukupno četiri ulice, najveća je ulica Josipa bana Jelačića koja se proteže kroz cijelo selo, a jedna od ulica nosi ime hrvatskog branitelja i dragovoljca Željka Baričevića poginulog u Domovinskom ratu u obrani Vukovara.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Brezik Našički: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika				62	38	63	35	132	379	423	456	450	395	433	397	352	336
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Iskazuje se kao dio naselja od 1890. do 1931., a kao naselje od 1948. Do 1900. iskazivano pod imenom Brezik. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Iskazuje se kao dio naselja od 1890. do 1931., a kao naselje od 1948. Do 1900. iskazivano pod imenom Brezik. Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011. u Breziku Našičkom je živjelo 359 stanovnika u 121 kućanstvu.^[3]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Selo je nastalo na pustari grofa Pejačevića, prvi put se spominje 1896., a ime je dobilo po šumi breze koja je tu rasla. Većina stanovništva korijene vuče iz Dalmacije i Like, koji su najviše doseljavali u razdoblju od 1918. – 1950.,a krčenjem šuma su stvarali plodne oranice. Danas selo posjeduju kompletnu komunalnu i ostalu infrastrukturu.^[4]

Crkva[uredi | uredi kôd]

U selu se nalazi Rimokatolička crkva sv. Mateja koja je sagrađena 1984. uz mjesno groblje. Crkva pripada župi Sv. Antuna Padovanskog (Našice 1.) sa sjedištem u Našicama, te našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god ili kirvaj slavi se 21. rujna.