Budine statue u Bamiyanu

Koordinate: 34°49′55″N 67°49′36″E / 34.83194°N 67.82667°E / 34.83194; 67.82667
Izvor: Wikipedija
Kulturni krajolik i arheološki ostaci doline Bamiyan
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Sunrise of Bamyan Valley.jpg
Flag of Afghanistan (2013–2021).svg Afganistan
Godina uvrštenja2003. (27. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iii, iv, vi
Ugroženost2003.
PoveznicaUNESCO:208
Koordinate34°49′55″N 67°49′36″E / 34.83194°N 67.82667°E / 34.83194; 67.82667
Bamiyan na karti Afganistan
Bamiyan
Bamiyan
Lokacija Bamiyana u Afganistanu

Budine statue u Bamiyanu nalazile su se u dolini Bamiyan (Afganistan) na visini od oko 2.500 m. Dolina dijeli planine Hindukuša od "Koh-i-Baba" i nalazi se oko 230 km sjeverozapadno od Kabula. 2001. Talibani su ih uništili usprkos protestima iz cijelog svijeta. To su bile najveće statue uspravnog Bude na svijetu. Kulturni krajolik i arheološki ostaci doline Bamiyan su 2003. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji i odmah su dospjele na popis ugroženih mjesta svjetske baštine.

Panorama doline Bamiyan
Magnify-clip.png
Panorama doline Bamiyan

Statue su isklesane u 6. stoljeću u crvenom pješčenjaku. Arheolozi smatraju, da se vrijeme nastajanja manja statua može datirati oko 500., a velike oko 550. godine. Manja je visoka oko 34,5 metara, a velika 55 m. O tome u literaturi postoje različiti podaci, što proizlazi iz korištenja različitih mjernih jedinica kao i različitih metoda mjerenja. Pretpostavlja se da se, skrivena pod zemljom, nalazi jedna još veća statua ležećeg Bude. Ta statua bi bila značajno više izložena atmosferskim utjecajima od onih u nišama stijena, pa bi vjerojatno bila i vrlo oštećena. Kineski redovnik Xuanzang (često i Hsuan-Tsang) je 632. god. na putu prema Indiji prošao dolinom Bamyan, i u svom izvještaju spominje da je u dolini vidio ležećeg Budu, navodeći da je bio dug oko 300 m. Prema nekim izvorima, stanovnici doline su, bojeći se njenog uništenja nakon propasti Sasanida u 7. stoljeću, statuu sakrili.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Manji Buda (37 m) 1977. god.
Veći Buda (55 m) prije i poslije uništenja

Statue su nastale pod utjecajem gandharske umjetnosti, koja se razvila u istoimenoj pokrajini na sjeverozapadu Indije. To područje razvilo se u značajno kulturno središte pod utjecajem kulture Indije na jugu, Kine na istoku i raznih naroda na zapadu i sjeverozapadu. Uz to, od sredine 1. stoljeća pr. Kr. ovdje se smjenjuju i različiti vladari, pa tako nakon perzijanaca Ahemenidske dinastije dolazi Aleksandar Veliki, zatim Baktri, Kuši i Bijeli Huni. Kad je područje Gandhare postalo dio indijske Mauryajske kraljevine, budizam se širi i postaje dominantan.

U vrijeme nastajanja statua Bude, područje je bilo pod vladavinom Bijelih Huna. Kralj Kaniška, koji je vladao područjem Bamiyana u 1. stoljeću, prihvatio je budizam i postavio osnove da dolina postane cilj redovnika i hodočasnika. Dolina se nalazila na putu od Baktrije do doline rijeke Kabul, na raskršću trgovinskih i hodočasničkih putova između Kine i prostora Perzije i Sredozemlja - što je južni ogranak puta svile, kao i najvažnijih cestovnih veza između Indije i trgovačkih središta središnje Azije, Samarkanda, Buhare i Taškenta. To je doprinijelo kako kulturnom, tako i materijalnom blagostanju regije što je omogućilo gradnju divovskih Budinih statua. Prema izvještaju Xuanzanga, statue su prvobitno bile presvučene zlatom i ukrašene dragim kamenjem.

Duž puta svile u središnjoj Aziji nastala su brojna različito velika i značajna naselja, gradovi i carstva, koji su do prodora islama u ovo područje od 7. stoljeća bili obilježeni budizmom. Bamiyan je u 6. stoljeću bio jedan od većih budističkih centara gdje je živjelo više tisuća budističkih redovnika. U stijeni u koju su uklesane statue, nalazile su se isto tako uklesane spilje u kojima su redovnici živjeli i molili se, a bile su ukrašene bogatim freskama i štukaturama. Oko statua uklesani su hodnici i galerije. Jedan tim japanskih arheologa procjenio je broj tih stambenih spilja na 900. Jedna starija kronika navodi broj od 12.000 takvih spilja u cijelom području Bamiyana.

Kako je islam potiskivao budizam, statue su gubile na značenju i vrlo rano postaju cilj pljačke (ikonoklazam) jer predstavljanje likova ljudi nije bilo poželjno. Tako su statue prvo izgubile ukrase i nakit, zatim lica i ruke, između ostalog u pokušajima uništenja u 17. stoljeću.

Bez obzira na to, do okupacije Sovjeta 1979. god. Bamiyan je bio značajno međunarodno turističko odredište. U vrijeme ratova koji su slijedili iza toga, plato na vrhu do 100 metara visokih stijena sa statuama bio je često predmet ogorčenih borbi, jer se s njega moglo dobro kontrolirati dolinu na jugu. Tako su se na tom položaju smjenjivale Sovjetske jedinice, mudžahedini i na kraju talibani. Spilje su korištene kao spremište za streljivo. U rujnu 1998. talibani su razorili lice manjeg Bude. U veljači i ožujku talibani su 28 dana uzalud pokušavali uništiti statue gađajući ih iz topova, tenkova i raketama. Nakon toga, po naređenju mule Muhameda Omara statue su minirane i 12. ožujka 2001. godine, razorene.

Razaranje nisu uspjeli spriječiti brojne intervencije UNa i kako zapadnih tako i islamskih vlada i organizacija. Pored statua u Bamiyanu, uništeni su i gotovo svi budistički izlošci u Kabulskom muzeju. To je bilo nenadomjestivo blago rane budističke umjetnosti regije Gandhara od 1. stoljeća pr. Kr.

Obnova[uredi | uredi kôd]

Danas ostaci leže u i ispred niša, koje su također oštećene, i prijeti opasnost da se i one uruše. O eventualnoj obnovi statua postoje kontroverzna mišljenja. Stanovnici tog područja izjašnjavaju se za njihovu obnovu. Restauriranje bi omogućilo da ostanu kulturni spomenik, a i poticalo bi turizam. Drugi smatraju da sve treba ostati tako kako je sad, da bude upozorenje, spomenik ljudskom barbarizmu.

Za sada nije donijeta konačna odluka, a timovi švicarskih i njemačkih stručnjaka prikupljaju, obrađuju i spremaju obrađene i identificirane dijelove statua u skladište ispred velike statue.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Budine statue u Bamiyanu.