Bugari u Srbiji
| Bugari u Srbiji |
|---|
 |
| Zastava bugarske manjine u Srbiji |
| Ukupno pripadnika |
| 12 918 (2022.) |
| Važnija područja naseljavanja |
| Bosilegrad, Dimitrovgrad, Beograd, Niš, Pirot, Vranje, Ivanovo |
| Jezik |
| bugarski i srpski |
| Vjeroispovijest(i) |
| pravoslavlje, manje katoličanstvo |
Bugari u Srbiji (bugarski: Българи в Сърбия) stanovnici su Srbije koji se izjašnjavaju kao pripadnici bugarske nacionalne manjine. Prema popisu iz 2022. u Srbiji je živjelo 12 918 Bugara. Prema procjenama u Srbiji živi više od 100 000 Bugara.[1]
Korijeni Bugara u Srbiji datiraju još od srednjeg vijeka. U 14. stoljeću nadbiskup pećki i patrijarh srpski, a kasnije i srpski svetitelj bio je Bugarin Jefrem iz Trnova.[2] Majka srpskoga cara Dušana bila je bugarska plemkinja Jelena Stracimir. Prema bugarskim povijesnim podacima, Bugari više stoljeća nastanjuju Pomoravlje i Timočku krajinu. Oni su sudjelovali u crkvenom, prosvjetnom i narodoslobodilačkom pokretu bugarskog naroda. Eparhije Bugarske egzarhije u 19. stoljeću uključivale su doline rijeka Nišave i Južne Morave.[3]
Stjecanjem autonomije od Osmanskog Carstva, Kneževina Srbija je 1833. pripojila Timočku krajinu, a nakon 1878. i stjecanja neovisnosti pripojila je Ponišavlje i najveći dio Južnog Pomoravlja. Tada je započela asimilaciju tamošnjeg slavenskog stanovništva. Srbija je potom 1885. započela rat protiv Bugarske nakon ujedinjena Kneževine Bugarske i Istočne Rumelije. Srbi su doživjeli poraz u bitki kod Slivnice, a bugarska vojska ušla je u Pirot. Srbija je prisiljena na primirje, a bugarska vojska povukla se iz Pirota.[4]
Tijekom balkanskih ratova Srbija je osvojila Vardarsku Makedoniju, a tijekom Prvog svjetskog rata 1915. Bugarska je objavila rat Srbiji i poslije mjesec dana ušla u Niš, koji je dotad bio privremena prijestolnica Srbije. Krajem rata 1918. Bugarska se morala povući iz Pomoravlja i ustupiti novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca Caribrod (Dimitrovgrad), Bosilegrad i dijelove trnske, vidinske i kulske okolice.[5]
U Srbiji je 2022. na popisu stanovništva bilo 12 918 Bugara, od čega su većinsko stanovništvo bili u općinama Bosilegrad (67,2 %) i Dimitrovgrad (45,6 %). Također žive u većim gradovima: Beogradu, Nišu, Vranju i Pirotu. U Vojvodini živi skupina katoličkih Banatskih Bugara, pretežno u mjestu Ivanovo kod Pančeva.[6]
| Mjesto | Dimitrovgrad | Bosilegrad | Rajčilovci | Beograd | Niš | Željuša | Vranje | Beleš | Pirot | Ivanovo |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2022. | 2375 | 1691 | 1077 | 597 | 546 | 438 | 332 | 260 | 253 | 233 |
U prosincu 2023. većina bugarskih zastupnika u Europskom parlamentu upozorila je institucije Europske unije na »kršenje prava i poticanje mržnje prema bugarskoj manjini u Srbiji«, kao i da »Srpska pravoslavna crkva stvara antibugarsko raspoloženje u razdoblju poslije 2008. godine«.
Bugarski predsjednik Rumen Radev izjavio je da će glavni kriterij po kome će Bugarska suditi o naprijetku zemalja Zapadnog Balkana u pristupanju uniji i pružati podršku tom naprijetku jest upravo položaj Bugara u svakoj zemlji, a time i u Srbiji.[7]
- Jelena Bugarska, carica Srpskog Carstva
- Ana Terter, bugarska princeza i srpska kraljica
- Teodora Smilec, bugarska princeza i srpska kraljica
- Alena Mrnjavčević, srpska kraljica
- Viktor Čolaković, mitropolit i episkop niški
- ↑ Българското малцинство в Сърбия намалява драстично. bntnews.bg
- ↑ Србија и црква из угла поглавара, Ристић за РТС о томе ко је могао да буде архиепископ. rts.rs
- ↑ Парламентът: Ниш, Пирот, Велес, Скопие, Охрид и Битоля са били в диоцеза на Българската екзархия!. epicenter.bg
- ↑ Съдбата на забравените българи от Поморавието. bulgarianhistory.org
- ↑ Становище на учени от Института относно идентичността на българите в Сърбия. ihist.bas.bg
- ↑ Ethnic composition, all places: 2022 census. pop-stat.mashke.org
- ↑ Nova prepreka na evropskom putu Srbije: Sofija preispituje podršku zbog tretmana bugarske manjine. lat.rt.rs