Bukovača (Bosanski Petrovac, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bukovača
Bukovača na karti BiH
Bukovača
Bukovača
Bukovača na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°30′47″N 16°25′37″E / 44.513°N 16.427°E / 44.513; 16.427Koordinate: 44°30′47″N 16°25′37″E / 44.513°N 16.427°E / 44.513; 16.427
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 152

Bukovača je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Samo ime govori da je selo dobilo ime po bukvi koje sada više nema. Bukovača se nalazi na putu između Bosanskog Petrovca i Drinića. S istočne strane selo zatvaraju uzvišenja Đurinovača, Kukerda i Glavica, a s južne Vijojla i Bukovačko brdo. Zapadna strana je otvorena i tu se selo nadovezuje na selo Bara. Kuće su razbacane po grupicama: Budžak, Avala, Baljkovac, Podbukovača i Podđurinovača. U selu imaju dva-tri vrela.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

I ovo selo ima gradinu, na Stražbenici. Temelji su joj još vidljivi. A poznaje se i put do vrha Stražbenice. Tu je početkom prošlog stoljeća nađeno mnoštvo zemljanog i keramičkog posuđa. Nađen je i jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan brončani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko brončanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule. Pored Stražbenice, pored puta, postoji drevni rimski miljokaz (isti kao i na Oštrelju) pa bi se dalo zaključiti da se ovdje radi o rimskom fortifikacijskom utvrđenju dužine 400 metara.[3]

U ravnom dijelu sela nalazi se ruševina neke stare građevine, kao duguljasta (20 m) humka i prostire se pravcem sjever-jug. Jednom prilikom se provalila pa se vidjelo da je to grobnica zidana bijelim kamenom. Uočeni su i natpisi za koje je kasnije utvrđeno da se radi o natpisu iz rimskog doba.[4][5] I do ove grobnice vodi kaldrma od kamena i krečnog malter.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:

ukupno: 298

  • Srbi - 291
  • Jugoslaveni - 5
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 152

  • Srbi - 150
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. ožujka 2020.
  2. Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
  3. Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33
  4. Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.
  5. Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988.
  6. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.