Buntovnik bez razloga

Buntovnik bez razloga
	Plakat filma Buntovnik bez razloga
Naslov izvornika	Rebel Without a Cause
Redatelj	Nicholas Ray
Producent	David Weisbart
Scenarist	Stewart Stern ; Irving Shulman (adaptacija)
Pripovjedač	Nicholas Ray
Glavne uloge	James Dean; Natalie Wood; Sal Mineo
Glazba	Leonard Rosenman
Snimatelj	Ernest Haller
Distributer	Warner Bros.
Godina izdanja	1955.
Trajanje	111 min.
Država	SAD
Jezik	engleski jezik
Proračun	1,5 mil. $
Zarada	4 500 000 $
	Profil na IMDb-u
	Portal o filmu

Buntovnik bez razloga (engl. Rebel Without a Cause) američka je filmska drama iz 1955. godine, redatelja Nicholasa Raya.

Radnja[uredi | uredi kôd]

Upozorenje čitatelju: Slijedi tekst koji sadrži pojedinosti o radnji ili o završetku ovog djela.

Obitelj Stark mora se seliti zbog problema adolescenta Jima, koji se zbližuje s Judy i senzibilnim mladićem Platom. Iako mu savjetnik za mlade Ray istinski želi pomoći, Jim, željan obiteljske ljubavi, ne može se skrasiti u novoj sredini te nema snage odbiti najbesmislenije izazove za dokazivanje hrabrosti.

Glumačka postava[uredi | uredi kôd]

James Dean (Jim Stark)
Natalie Wood (Judy)
Sal Mineo (Plato)
Jim Backus (Frank Stark)
Ann Doran (gđa Stark)
Dennis Hopper (Goon)
Corey Allen (Buzz)
Edward Platt (Ray Fremick)

Kritika[uredi | uredi kôd]

Vrlo utjecajna sumorna melodrama nije samo presudan čimbenik stvaranja legende o Jamesu Deanu, nego i paradigmatičan primjer jednoga tipa raspoloženja te obrade teme buntovne mladeži u američkom i europskom filmu što je poslije našlo odjek i u novome valu. Osobito je važnim smatrano smještanje delinkvencije u srednji društveni sloj, a kritika je isticala dojmljivu opresivnu atmosferu koja guši junaka privlačnog raznim slojevima adolescenata diljem svijeta. Često su hvaljeni James Dean i drugi glumci (Nathalie Wood, Sal Mineo) te suptilna karakterizacija emocionalno i seksualno frustriranih likova adolescenata. Redatelj je dokazao vještinu pripovijedanja bogatoga konotacijama, zbog koje je osobito hvaljen u europskoj filmskoj kritici. Iako prema nekim mišljenjima Platova nesretna sudbina preočito ogoljuje temeljne značajke teme, ta se očitost može opravdati žanrovskom poetikom melodrame.