CSS Alabama

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
CSS Alabama
CSSAlabama.jpg
CSS Alabama
Državna pripadnost:
Konfederacija Američkih Država
Confederate Navy Jack (light blue).svg
Klasa i vrsta Krstarica
Naručitelj James Bulloch
Brodogradilište Birkenhead
Kobilica položena 1862.
Porinuće 27. srpnja 1862.
Stavljen u službu 24. kolovoza 1862.
Povučen iz službe 19. lipnja 1864.
Status potopljen
Glavne osobine
Istisnina 1050 t
Dužina 67 m
Širina 9.65 m
Gaz 5.38 m
Pogon 2 × 300 KS horitontalni parni stroj, pomoćna jedra
Brzina 12 čvorova
Posada 145 mornara i časnika
Naoružanje 9 topova
Geslo "Aide Toi, Et Dieu T'Aidera", (Bog pomaže onima koji pomognu sebi)

CSS Alabama bila je najpoznatija pomoćna krstarica Konfederacije u američkom građanskom ratu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sagrađena je u Velikoj Britaniji kao parni trojarbolni brod. Isplovila je u srpnju 1862. sa imenom Enrica, pod kapetanom bojnog broda Raphaelom Semmesom i kod Azorskih otoka, naoružana sa devet topova, pretvorena u pomoćnu krstaricu Konfederacije pod imenom Alabama. Tu je odmah započela s napadačkim akcijama koje je prenjela preko sjevernog Atlantika, Zapadne Indije i Meksičkog zaljeva do brazilskih obala, potopivši sveukupno 30 brodova Unije uključujući i topovnjaču Hatteras. Zapljenjeni brod Conrad pretvoren je u pomoćnu krstaricu Tuscaloosa, s kojom je Alabama produžila do Cape Towna gdje je stigla 29. kolovoza 1863. Ratni brodovi Unije tražili su Alabamu posvuda. Raspisana je nagrada od 500000 $ za njezino zarobljavanje, a 300000 $ za potapanje. Krenuvši dalje Indijskim oceanom Alabama je stigla do Javanskog mora gdje je potopila još sedam brodova, odakle se preko Cape Towna vratila u Europu i 11. lipnja 1864. stigla u Cherbourg. Kada je 19. lipnja stigla šalupa Unije Kearsarge, pod zapovjedništvom Johna Winslowa, Alabama je isplovila iz luke i nakon dvosatne bitke je potopljena. Dio posade i zapovjednika Semmesa spasio je britanski brod. U svome borbenom djelovanju CSS Alabama je zarobila ili potopila 71 brod u vrijednosti 6548000 $.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • N. Gažević (ur.) Vojna enciklopedija, Svezak I, Beograd: Redakcija vojne enciklopedije, str. 78-79.