Carinik

Izvor: Wikipedija
Carinik
Uniforma rimskog carinika - beneficariusa (rekonstrukcija izgleda u Njemačkom muzeju carina)
Uniforma rimskog carinika - beneficariusa (rekonstrukcija izgleda u Njemačkom muzeju carina)
Uniforma rimskog carinika - beneficariusa (rekonstrukcija izgleda u Njemačkom muzeju carina)

Carinik (od car = onaj koji skuplja za cara) je službenik koji radi na granici i naplaćuje dažbine na uvoz robe u svoju zemlju, u skladu s carinskim propisima te zemlje.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Carinik je jedno od najstarijih zanimanja na svijetu, koje se spominje već u Bibliji.[1]Izgleda da su se carinici pojavili s prvim gradovima-državama, dakle gdje god je postojalo uređeno društvo, bilo je i carinika. Carinici su još od Antike bili nepopularni članovi društva, jer su po nalogu vlastodržaca ubirali poreze i druga obavezna davanja. U srednjem vijeku su uz carinike, pravo i obavezu da naplaćuju i prikupljaju poreze i druge namete imali i mlinari, pekari i druge zanatlije.

Carinici danas[uredi | uredi kôd]

Danas su carinici u većini zemalja državni službenici, koji rade na graničnim prijelazima, i kontroliraju promet ljudi i roba preko svog prijelaza. I u skladu s propisima svoje zemlje, naplaćuju dažbine na svaku uveženu robu (u pojedim zemljama i na izveženu). Također paze da se u njihovu zemlju ne uvozi roba, koja je po zakonima njihove zemlje zabranjena. Time oni u ime države štite ekonomiju vlastite države, i pune budžet, pa na taj način i reguliraju trgovinsku razmjenu s inozemstvom.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Carinici. Vodic kroz zanimanja. Pristupljeno 19. veljače 2013.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]