Prijeđi na sadržaj

Caroni (Trinidad i Tobago)

Caroni
rijeka
Slika Michel-Jeana Cazabona (1813. - 1888.)
Položaj
Države
Tok rijeke
Izvor 
 • Koord.10°34′53″N 61°13′24″W / 10.581361°N 61.223377°W / 10.581361; -61.223377
UšćePort of Spain
 • Koord.10°37′24″N 61°30′05″W / 10.623389°N 61.5015°W / 10.623389; -61.5015
SlijevKaripski slijev
Ulijeva se u→ Zaljev Paria → Karipsko more
Pritoci 
 • LijeviTumpuna
 • DesniAripo, Guanapo, Mausica, Oropuna, Macoya, St. Joseph, San Juan,
Caroni na zemljovidu Trinidada i Tobaga
izvor
izvor
ušće
ušće
Caroni na zemljovidu Trinidada i Tobaga
Zemljovid

Caroni je najveća rijeka u Trinidadu i Tobagu. Duga je 40 km[1], izvire u Sjevernom gorju na otoku Trinidad, kroz sjeverne nizine Caroni i ulazi u zaljev Paria kod močvare Caroni.

Caroni i njegovi pritoci otječu u jedan od najgušće naseljenih dijelova Trinidada, koridor Istok-Zapad, a također osiguravaju većinu svoje pitke vode kroz branu Caroni-Arena. Točkasto i netočkasto onečišćenje stoga predstavlja veliku zabrinutost, kao i krčenje šuma u njegovom slivu na južnim padinama Sjevernog gorja. Obale rijeke Caroni jedno su od dva glavna mjesta za hinduističke kremacije.

Poznato je da rijeka ima jake struje i povremeno poplavi tijekom jakih oborina, uništavajući usjeve, stoku, polja i farme u području Caroni.

Tok rijeke

[uredi | uredi kôd]

Rijeka Caroni izvire kao rijeka Aripo u Sjevernom gorju i otječe prema zapadu u močvare mangrova u močvari Caroni.[2]

Glavni pritoci

[uredi | uredi kôd]

Dvanaest pritoka rijeke Caroni slijeva se sa Sjevernog gorja: San Juan, Saint Joseph, Tunapuna, Tacarigua/Caura, Arouca, Oropuna, Mausica, Carapo, Arima, Guanapo, El Mamo i Aripo. Daljnjih šest pritoka isušuje Središnje gorje: Tumpuna, Talparo, Cumuto, Guatapajaro i dvije rijeke koje nose ime Arena.[3]

Porječje

[uredi | uredi kôd]

Porječje rijeke Caroni obuhvaća oko 600 km2 sjevernog dijela otoka Trinidada,[3] a proteže se kroz tri od pet glavnih fiziografskih jedinica koje čine otok Trinidad: Sjeverno gorje, Sjeverni bazen (ili nizina Caroni) i Središnje gorje.[2]:26-29 Širi sliv rijeke Caroni, koji uključuje rijeku Caroni i druge manje rijeke koje se ulijevaju u močvaru Caroni, pokriva 22% kopnene površine Trinidada.[3]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Odlagalište ljuski školjki usred rijeke San Juan pruža najstarije dokaze o ljudskom boravku unutar slijeva rijeke Caroni. Ovi prvi Trinidađani pripadali su Ortoiroidima, koji su bili lovci i sakupljači[2]:87 Ostaci povezani s narodom Saladoid, kasnijom kulturnom skupinom zemljoradnika, poznati su uz rijeku Tumpuna u središnjem lancu, u dolini Maracas, u Tacarigui istočno od rijeke Tacarigua i u gradu St. Joseph, prvoj prijestolnici Trinidada pod španjolskom vlašću.[2]:152-153

Godine 1592. španjolski dužnosnik, Domingo de Vera, preuzeo je Trinidad u ime Antonija de Berrío y Oruña i osnovao grad San José de Oruña (današnji St. Joseph) na obalama rijeke Svetog Josipa. Berrío je došao u Trinidad 1593. godine i koristio ga kao bazu za istraživanje kopna Južne Amerike dok je pokušavao spriječiti dolazak engleskih privatnika i trgovaca na otok.[4]:97-106

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Anthony, Michael. 1997. Historical dictionary of Trinidad and Tobago. Scarecrow Press. Lanham, Md.. str. 107. ISBN 0-585-21030-6. OCLC 44959425
  2. 1 2 3 4 Boomert, Arie. 2000. Trinidad, Tobago, and the lower Orinoco interaction sphere : an archaeological/ethnohistorical study. Universiteit Leiden. Leiden. ISBN 90-90-13632-0. OCLC 51505534
  3. 1 2 3 Juman, Rahanna; Bacon, Peter; Gerald, Lloyd. 2002. Environmental modifications and impacts on the Caroni River basin, Trinidad. Kjerfve, B.; Wiebe, W. J.; Kremer, H. H.; Salomons, W.; Marshall Crossland, J. I.; Morcom, N.; Harvey, N. (ur.). Caribbean Basins LOICZ Global Change Assessment and Synthesis of River Catchment/Island-Coastal Sea Interactions and Human Dimensions; with a desktop study of Ocean Basins (PDF). Land-Ocean Interaction in the Coastal Zone Core Project of the IGBP. Den Burg, the Netherlands. str. 24–33. ISSN 1383-4304. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. lipnja 2022. Pristupljeno 13. veljače 2025.
  4. ↑ Boomert, Arie. 15. siječnja 2016. The indigenous peoples of Trinidad and Tobago : from the first settlers until today. Leiden. ISBN 9789088903540. OCLC 944910446