Cartagena de Indias

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Cartagena de Indias
Razglednica Cartagene
Razglednica Cartagene
Zastava Cartagene
Zastava
Službeni pečat Cartagene
Pečat
Nadimak: Herojski grad
Vrata Amerika
Prijestolnica Kariba
Koordinate: 10°25′N 75°31.60′W / 10.417°N 75.52667°W / 10.417; -75.52667Koordinate: 10°25′N 75°31.60′W / 10.417°N 75.52667°W / 10.417; -75.52667
Država Flag of Colombia.svg Kolumbija
Pokrajina Karibi
Departman Flag of Bolívar (Colombia).svg Bolivar
Osnutak 1. lipnja 1533.
Osnivač Pedro de Heredia
Vlast
 - Gradonačelnik Campo Elías Terán Dix
Površina
 - Ukupna 709,1 km²
Visina 2 m
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 983.545
 - Gustoća 1.560,4/km²
 - Područje utjecaja 1.239.430
Vremenska zona UTC-5 (UTC-5)
 - Ljeto (DST) UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj 76000
Pozivni broj 57-5
UNESCO-va svjetska baština Luka, utvrde i skupine spomenika Cartagene
Godina uvrštenja 1984.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo iv, vi
Ugroženost -
Poveznica UNESCO
Službena stranica www.cartagena.gov.co
Zemljovid
Cartagena de Indias na karti Kolumbija
Cartagena de Indias
Cartagena de Indias

Cartagena de Indias (šp. za "Cartagena zapadne Indije") ili samo Cartagena je glavni i najveći grad departmana Bolivar na Karipskoj obali Kolumbije. Grad je prema popisu iz 2005. godine imao 892.545 stanovnika, po čemu je bio peti grad u Kolumbiji.

Panorama Cartagene s utvrde San Felipe de Barajas. Koncentracija nebodera na lijevoj strani je četvrt Bocagrande, a povijesno područje se nalazi u središtu iza vode.
link=:File:58_-_Carthag%C3%A8ne_-_D%C3%A9cembre_2008.jpg
Panorama Cartagene s utvrde San Felipe de Barajas. Koncentracija nebodera na lijevoj strani je četvrt Bocagrande, a povijesno područje se nalazi u središtu iza vode.

Španjolci su osnovali grad 1. lipnja 1533. godine i nazvali ga prema lučkom gradu Cartagena u Murciji (Španjolska). Od tada je grad imao ključnu ulogu u razvoju cijelog područja tijekom ranog kolonijalnog doba (1533.-1717.) i bio je političko i gospodarsko središte za vrijeme Podkraljevstva Nova Granada (1717.-1819.). Luka, utvrde i skupine spomenika Cartagene su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama još 1980. godine[1] kao "predivni španjolski kolonijalni iz 16.-18. stoljeća koji je sačuvao najveći i najpotpuniji sustav utvrda u Novom Svijetu". Grad je također gospodarsko središte Kariba, a zbog ljetovališta uz obalu i bogate kulturne baštine, veliko turističko odredište.

Stari grad iz zraka

Povijest[uredi VE | uredi]

Cartagena de Indias prije izgradnje zidina (oko 1550.)
Bitka kod Cartagene de Indias 1741. god.

Zaljev koji je danas u središtu grada su još od 4000. pr. Kr. naseljavale različite kulture indijanaca (tzv. kultura Puerto Hormiga). Dana 1. lipnja 1533. godine Madrileño Don Pedro de Heredia je osnovao Cartagenu de Indias na obalnom malenom otočju u Karibima. Smješten u zaljevu Darien, 100 km zapadno od ušća Rio Magdalena, Cartagena je iskoristila prednosti svog smještaja s nizom otočića odsječenih od kontinenta uskim prolazima i nizom uvala koje su nudile dobra sidrišta, te uskim kanalima koji su predstavljali odličnu prirodnu obranu. Slijedeće stoljeće je Cartagena bila mjesto gdje se skupljalo svo ukradeno blago južnoameričkih Indijanaca prije nego je bilo transportirano u Španjolsku. Cartagena se obogatila i izgrađene su mnoge palače, vrtovi, samostani i crkve, u mješavini katalonskih i andaluzijskih stilova.

Grad se oduvijek smatrao ključnim kao luka za ulazak u Ande, te su ga više puta opsjedali francuski i engleski pirati. God. 1586., najpoznatiji vojni inženjer španjolske krune, Bautista Antonelli, zadužen je za utvrđivanje grada. Njegov rad je konačno dovršen u 17. stoljeću, čime je Cartagena postala neosvojiva utvrda koja je uspješno odupirala napadima sve do 1697. godine. Od 6. do 24. svibnja 1697., francuska ekspedicija flote iz Bresta, na čelu s admiralom Jean-Bernardom, zajedno s piratima s Hispaniole koje je vodio Jean-Baptiste du Casse, opljačkali su Cartagenu[2]. Njihov plijen se procjenjivao na između 10 i 20 milijuna livri[3].

U 17. i 18. stoljeću grad je bio središte trgovine robovima. U 18. stoljeću dodane su nove utvrde i malo po malo gradom su dominirale utvrde: San Matias na ulazu u prolaz Bocagrande, toranj San Felipe del Boqueron koji je kontrolirao zaljev Bahia de las Animas, te utvrde San Luis, San Jose i San Fernando u Bocachici, San Rafael i Santa Barbara u Pochachici (jugozapadni prolaz), Santa Cruz, San Juan de Manzanillo i San Sebasi de Pastellilo oko unutrašnjosti Bahie, te San Felipe de Barajas na litici koja je dominirala gradom na istoku i zaštićenim pristupom tjesnacu Cebrero. Stari grad okružen zidinama se smatrao za najbolje zaštićeni grad u Južnoj Americi. Od ožujka do svibnja 1741., snage britanskog admirala Edwarda Vernona od oko 23.600 muškaraca i 186 brodova, opsjedale su grad ali nisu mogle slomiti odvažni otpor branitelja grada kojih je bilo tek oko 6.000 i koji su imali tek 6 brodova[4].

Cartagena de Indias zauzima posebno mjesto u povijesti zemlje. Naime, grad je bio mjesto prve pobune koja je naposljetku dovela do neovisnosti Kolumbije 1819. godine. God. 1811., Cartagena de Indias je bio prvi grad potkralja Nove Granade koji je proglasio neovisnost. Danas mnogo Kolumbijaca hrle posjetiti grad koji je kolijevka njihove države i samo 2010. godine ga je posjetilo oko dva milijuna posjetitelja[5].

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Kolonijalna arhitektura na trgu Plaza de los Coches
Kazalište Heredia

Zaštićen snažnim sustavom fortifikacija grad je nastavio rasti u 18. i 19. stoljeću. Kolonijalni plan iz 16. stoljeća prikazuje strog sustav prostornog uređenja podijeljen u tri četvrti koje odgovaraju društvenoj podjeli: San Pedro, San Diego i Gethsemani. Stari grad čuva sve čari kolonijalnog razdoblja sa svojim uskim ulicama uokvirenim zgradama s lijepim vratima i istaknutim balkonima. Ulaz Puerta del Reloj je bio glavni prolaz kroz gradske zidine od kojega se pristupa na trg Plaza de los Coches gdje se nalzilo trgovište robovima. Četvrt San Pedro, gdje su boravili plemići i uglednici grada, još uvijek čuva spomenike visoke kvalitete kao što su Katedrala (1575.-1612.), crkva i samostan San Pedro Claver, Crkva sv. Dominika (Santo Domingo) i zgrade koje su nekoć pripadale samostanu San Diego. U palači Inkvizicije, lijepoj zgradi s veličanstvenim unutarnjim vratima u baroknom stilu, Sud Svetog ureda osuđivao je čarobnjaštvo i heretičku djelatnost. Danas je ova kuća povijesni i arheološki muzej, Palača Vlade i dom Marquia de Valdehoyos.

Četvrt San Diego na sjeveroistoku je bilo mjesto gdje su živjeli trgovci i obrtnici srednje klase, dok se na jugozapadu, na malom otoku koji se polako postao priključen na kopnu, nalazi četvrt Gethsemani u kojemu je živio obični puk. Na sjevernom dijelu utvrđenog grada se nalazi trg Plaza de los Coches gdje su bile stacionirane trupe iz kolonijalnog razdoblja i pod čijim je trijemovima bilo pohranjeno streljivo i vojna oprema. Izvan zidina nalazi se samostan Monasterio de la Popa, sagrađen na vrhu brežuljka koji dominira cijelim gradom.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Grad Cartagena de Indias je zbratimljen sa 17 slijedećih gradova:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Cartagena de Indias
  1. Luka, utvrde i skupine spomenika Cartagene na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 11. siječnja 2012.
  2. La prise de Carthagène - 1697 (fr.) preuzeto 12. siječnja 2012.
  3. Voltaire, Le siècle de Louis XIV, T II, svibanj 1697., str. 47.
  4. Battle of Cartagena de Indias (engl.) preuzeto 12. siječnja 2012.
  5. Santiago, Querétaro, Mexico: El Clima (engl.) Preuzeto 6. prosinca 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]