Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta Europa. Kliknite ovdje za više informacija.

Cernavodă

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Cernavoda
Cernavodă
Grad Cernavodă i kanal Dunav - Crno more
Grad Cernavodă i kanal Dunav - Crno more
Grb Cernavode
Grb
Država: Flag of Romania.svg Rumunjska
Vlast
 - Gradonačelnik Liviu Negoiță
Površina
 - Ukupna 46,69 km2
Visina 50
Vremenska zona CET (UTC+2)
Poštanski broj 905200
Službena stranica www.primaria-cernavoda.ro

Cernavodă (povijesni nazivi: trački: Axiopa, grčki: Ἀξιούπολις, bugarski: Черна вода, turski: Boğazköy) rumunjski je grad u županiji Constanța u Sjevernoj Dobrudži. Prema popisu stanovnika iz 2011. grad ima 17 022 stanovnika.

Ime grada potječe od bugarskog černa voda (na ćirilici черна вода - "crna voda"), ali ovaj se naziv smatra prijevodom antičkog tračkog imena naselja Axíopa, od indoeuropskog prajezika *n.ksei što znači „mrak” i upā što znači „voda”.[1]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Cernavoda je značajna dunavska riječna luka. Kanal Dunav-Crno more otvoren je 1984. godine i vodi od Cernavode do Agigeje i Năvodarija.

U gradu se nalazi nuklearna elektrana Cernavodă s dva CANDU reaktora, koji osiguravaju oko 18% električne energije Rumunjske. Drugi je reaktor izgrađen je zajedničkim ulaganjem kanadskog poduzeća Atomic Energy of Canada Limited i talijanske grupacije ANSALDO i ušao je u punu funkciju u studenom 2007.

Kanal Dunav-Crno more, otvoren 1984. godine, vodi od Cernavodăa do Agigee i Năvodarija.

Okolica Cernavode je bogato vinorodno područje s brojnim vinogradima i proizvođačima sorte Chardonnay. Najveća vinarija u okolici je "Murfatlar".

Povijest[uredi | uredi kôd]

Cernavodu su pod imenom Axiopolis osnovali stari Grci u 4. stoljeću pr. Kr. kao trgovački grad za razmjenu s lokalnim Dačanima.

Prugu Constanța - Cernavodă otvorila je 1860. osmanska uprava.

Cernavodă je bio jedan od glavnih gradova kratkotrajne županije Silistra Nouă (1878. – 1879.).

Grad je dao ime arheološkoj kulturi Cernavodă iz kasnog bakrenog doba, oko 40003200 pr.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Razvoj broja stanovnika
GodinaBr. stan.±%
19125.743—    
19306.744+17.4%
19486.100−9.5%
19568.802+44.3%
196611.259+27.9%
197713.608+20.9%
199222.043+62.0%
200220.514−6.9%
201116.129−21.4%

Na popisu stanovništva 2011. godine, u Cernavodi je živjelo 14 969 Rumunja (92,81%), 463 Turka (2,87%), 374 Roma (2,32%), 106 Lipovjana (0,66%), 40 Tatara (0,25%), 15 Mađara (0,162%) i ostalih.

Značajni ljudi rođeni u Cernavodi su rumunjski sociolog i pjesnik Alexandru Claudian (1898. – 1962.) i etnički grčki filozof Iosipos Moisiodax (1725. – 1800.).

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Radoslav Katičić; Mate Križman. 1976. Ancient Languages of the Balkans, Part One. Mouton. str. 149

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Cernavodă