Ciparske zračne snage

Izvor: Wikipedija
Ciparske zračne snage
Διοίκησης Αεροπορίας Κύπρου

Amblem Ciparskih zračnih snaga
Aktivna
Sjedište Zračna baza Papandreou, Paphos
Zapovjednici
Trenutačni
zapovjednik 		general bojnik Anastasios Katsimpras
Znakovlje
Rondel
Zrakoplovna flota
Helikopteri Mi-35, Aérospatiale Gazelle, Bell 206
Izviđački IAI Searcher 2
Školski Pilatus PC-9
Transportni Britten-Norman Defender

Ciparske zračne snage (grč. Διοίκησης Αεροπορίας Κύπρου) je grana oružanih snaga Nacionalne garde Republike Cipar. Zračne snage obuhvaćaju ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu. Njihov zadatak je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Cipar te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u zajedničkim operacijama. Ciparske zračne snage nemaju vlastite borbene avione i lovce, nego se sastoje od helikopterskih eskadrona (jurišno i protu-tenkovsko djelovanje te potraga i spašavanje), zemlja-zrak projektila, radarskih sustava i bespilotnih letjelica.

Budući da je istočni dio Cipra okupirala Turska 1974., taj dio zemlje čini međunorodno nepriznatu Tursku Republiku Istočni Cipar. Njihov zračni prostor štite turske zračne snage te nije pod jurisdikcijom Ciparskih zračnih snaga, koje štite zapadni dio otoka, odnosno Republiku Cipar.

Trenutna organizacija zračnih snaga[uredi | uredi kôd]

Ciparske zračne snage trenutno se sastoje od dvije helikopterske eskadrile koje su opremljene i s IAI Searcher 2 bespilotnim letjelicama.[1] Također, zračne snage imaju i Koordinacijski centar za traženje i spašavanje koji je opremljen s vlastitim helikopterima. Valja spomenuti da se helikopteri ciparske policije u vrijeme mira nalaze pod kontrolom posebne zapovjedne strukture.

Ciparske zračne snage sastoje se od:

  • 449. protu-tenkovski helikopterski eskadron (grč. Μοίρα Αντιαρματικών Ελικοπτέρων),
  • 450. helikopterski eskadron (grč. Μοίρα Ελικοπτέρων),
  • Koordinacijski centar za traženje i spašavanje (grč. Κέντρο Συντονισμού Έρευνας – Διάσωσης).

U hitnim slučajevima, ciparski vojni zrakoplovi mogu djelovati iz međunarodnih zračnih luka Paphos i Larnaca, kao i na lokalnim autocestama koje su opremljene s betoniranim zonama za slijetanje.

Zračne baze i stanice[uredi | uredi kôd]

  • Zračna baza Papandreou, Paphos

Primarna zračna baza Ciparskih zračnih snaga, nalazi se pokraj međunarodne zračne luke Paphos. Baza ima vlastitu pistu, zrakoplovne hangare te integrirane zapovjedne, komunikacijske i kontrolne objekte.

Rezervna zračna baza Ciparskih zračnih snaga, nalazi se južno od ciparskog glavnog grada Nikozije. Baza najčešće služi za slijetanje helikoptera koji obavljaju misije izvan i na području Nikozije.

Nalazi se na istoimenoj najvećoj ciparskoj planini. Na njoj se nalaze radari i oprema za protu-zračnu obranu. Detalji o djelatnostima stanice nisu objavljeni javnosti.

Naoružanje Ciparskih zračnih snaga[uredi | uredi kôd]

Letjelice[uredi | uredi kôd]

Letjelica Slika Porijeklo Namjena Model U službi Eskadron Baza Napomena
Mi-35 Rusija jurišni helikopter Mil Mi-35P "Black Panther" 11 450. eskadron, 1. odred Paphos Dostavljeno 12 helikoptera, ali 1 je izgubljen u nesreći 2006. Temeljna nadogradnja bit će obavljena 2010., s posebnim naglaskom na obrambene sustave i izvođenje noćnih operacija.
Aérospatiale Gazelle Francuska protu-tenkovski helikopter SA-342L1 Gazelle 4 449. eskadron, 1. odred Lakatamia 1987. naručeno je 6 helikoptera, a danas ih je 4 u službi.
Bell 206 SAD višenamjenski helikopter Bell-206L3 Long Ranger 2 449. eskadron, 2. odred Lakatamia 1990. naručeno je 3 helikoptera (dva su naoružana sa 75 mm raketama a jedan je VIP helikopter za potrebe ciparske Vlade). Jedan helikopter izgubljen je u nesreći 2002.
AgustaWestland AW139 Italija višenamjenski helikopter AW139 3 koordinacijski centar za traženje i spašavanje Paphos Od proizvođača AgustaWestland naručeno je 3 helikoptera za potrebe traženja i spašavanja. Helikopteri zahtijevaju nadogradnju za operacije noću i bolji oklop.
Pilatus PC-9 Švicarska školski avion Pilatus PC-9M 1 450. eskadron, 2. odred Paphos 1989. dostavljena 2 Pilatusa zajedno s opremom. Jedan je izgubljen u nesreći 2005.
Britten-Norman Defender Ujedinjeno Kraljevstvo višenamjenski zrakoplov BN.2B-21 Maritime Defender 1 450. eskadron, 2. odred Paphos Dostavljen 1984. te je opremljen s topom od 12,4 mm, radarom i sustavom za ciljanje.
IAI Searcher 2 Izrael bespilotna letjelica IAI Searcher 2 2 Bespilotni eskadron Vojna tajna Dostavljen 2002. Izvještaji govore o dvije bespilotne letjelice.

Protuzračna obrana[uredi | uredi kôd]

Sustav Slika Porijeklo Namjena Model U službi Napomena
Buk M1 Rusija sustav projektila zemlja-zrak Vojna tajna Vojna tajna Buk je nabavljen preko Grčke tijekom 2006./07.
Tor Rusija sustav projektila zemlja-zrak TOR-M1 12 Prva serija od 6 komada nabavljena je preko Grčke 2000. Nova serija od 6 komada dostavit će se direktno iz Rusije 2011.
Aspide-330 Italija sustav projektila zemlja-zrak Aspide-330 24 Poluaktivni radar velikog dometa ("Othello") s rasponom od 18 km koristi se zajedno s TELAR-om i sustavom za kontrolu neba. Prva serija od 12 sustava Aspide-330 kupljena je 1980., dok je preostalih 12 sustava kupljeno 2006. Sustavi raspolažu s 200 projektila.
Mistral (projektil) Francuska projektil zemlja-zrak Mistral Tranche 2 30 Ciparske zračne snage opskrbljene su s "Alamo" modelom koji je montiran na terenska vozila zajedno s odvojenim radarskim sustavom.
Oerlikon Švicarska protuzračni top s dvije cijevi od 35 mm GDF-005 30 Koristi se zajedno s Contraves Skyguard i Aspide sustavima.
M55A3 SFR Jugoslavija protuzračni top s tri cijevi kalibra 20 mm. --- 50

Povučeno oružje[uredi | uredi kôd]

Sustav Slika Porijeklo Namjena Model U službi Napomena
S-300 Rusija zemlja-zrak projektil S-300 PMU1 2 Dostavljen 1998., međutim oba sustava su iste godine prebačena na Kretu za potrebe grčke vojske. Razlog su bili turski politički pritisci.

Zračni incidenti između Cipra i Turske[uredi | uredi kôd]

Prvi incident u Paphosu[uredi | uredi kôd]

22. listopada 2000. vojna baterija Ciparske nacionalne garde koja upravlja s Tor-M1 sustavom protuzračne obrane, u vojnoj zračnoj bazi Papandreou, radarom je otkrila turski avion koji se približavao zoni baze. Zbog toga je poduzeta tzv. akcija "locking-on".[2] Avion je bio prisiljen povući se s područja, dok je taj incident oštro osudio vođa ciparskih Turaka, Rauf Denktash. On je u medijima izjavio da je "locking-on" provokacija koja bi mogla dovesti do rata.[3]

Drugi incident u Paphosu[uredi | uredi kôd]

Prema izvještajima ciparskih medija,[2] vojni radari Ciparske nacionalne garde, stacionirani u vojnoj bazi Papandreou, u Paphosu, su pratili dva turska F-16 5. travnja 2002. u 11:00 sati. Dva turska vojna aviona preletjela su preko glavnog grada Nikozije a nakon toga, na visini od 3.500 stopa, direktno iznad zračne baze ciparskih Grka. Shvativši da su cijelo vrijeme praćeni, oba F-16 vratila su se u Tursku u svoju zračnu bazu.

S-300[uredi | uredi kôd]

Cipar je s Rusijom 1996. potpisao sporazum o kupnji raketnog sustava S-300. Sustav je dostavljen na otok 1998., i to model S-300PMU-1. Međutim, zbog političke napetosti između Cipra i Turske te intenzivnog turskog pritiska uzrokovanog Ciparskom raketnom krizom (1997. – 1998.) sustav je prebačen na grčki otok Kretu. 19. prosinca 2007. Grčka je službeno postala vlasnik tog sustava, dok su se Ciparske zračne snage zauzvrat opremile s više Buk M1 i Tor M1 raketnih sustava.[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ UAVS AND UCAVS: DEVELOPMENTS IN THE EUROPEAN UNION - Appendix III, Table 1. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. kolovoza 2009. Pristupljeno 15. studenoga 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ↑ a b Radars 'lock on to Turkish F-16s'" By Jean Christou, Cyprus Mail, 7. travnja 2002.
  3. ↑ Denktash Warns of War Risk
  4. ↑ Balkan Defense Overview: Developments and Prospects. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. Pristupljeno 12. studenoga 2010.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ciparske_zračne_snage&oldid=6851646"