Ružičasti bušin

Izvor: Wikipedija
Ružičasti bušin
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Malvales
Porodica:Cistaceae
Rod:Cistus
Vrsta:Cistus creticus
Trojno ime
Cistus creticus subsp. creticus
Baze podataka

Ružičasti bušin (babja šumica, crveni bušin, obični bušin, rusulam lat. Cistus creticus subsp. creticus, sin. Cistus villosus), podvrsta kretskog bušina (Cistus creticus). Rasprostranjen je po Mediteranu: Sardinija, Malta, Sicilija, Italija, Albanija, Grčka, Kreta, Egejski otoci, Rodos, europski dio Turske, Anatolija, Cipar, Libanon, Sirija, Izrael, Jordan, a introducirana je i u Kaliforniji.

U Hrvatskoj ga ima u priobalju i na otocima uz jadransku obalu, među ostalim Kaprije kod Šibenika, ili na splitskom Marjanu, sastavni je dio kamenjara i makije. To je zimzeleni grm visine do 1 metra, s uspravnim i gustim granama, te ružičastim cvjetovima. Sličan mu je ljepivi bušin, Cistus monspeliensis, ali on ima bijele cvjetove.

Ljekovitost i jestivost[uredi | uredi kôd]

Ljekovita je biljka koja kao i ostali bušini na ozlijeđenom mjestu izlučuju laudanum, a služila je u prevenciji gljivičnih i bakterijskih bolesti, a danas se koristi u parfemima, medicinskim kremama i tekućinama za liječenje kožnih bolesti.PO nekim novijim istraživanjima mogla bi se korisititi i za liječenje lajm borelioze.[1]Od listova se može prirediti čaj,smola se može koristiti za aromatiziranje hrane i pića.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cistus creticus
Wikivrste imaju podatke o taksonu Cistus creticus

Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]

Domac,R. Flora Hrvatske,Zagreb 1994.

Izvori[uredi | uredi kôd]