Clostridium botulinum

Clostridium botulinum
	Mikrografija bakterije C. botulinum obojane bojilom Gentian violet
Sistematika
Domena:	Bacteria;
Carstvo:	Bacillati;
Koljeno:	Bacillota;
Razred:	Clostridia;
Red:	Eubacteriales;
Porodica:	Clostridiaceae;
Rod:	Clostridium;
Vrsta:	C. botulinum;
Dvojno ime
	Clostridium botulinum; van Ermengem, 1896.
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Clostridium botulinum gram-pozitivna je štapićasta, anaerobna, pokretna bakterija sa sposobnošću proizvodnje neurotoksina botulina, uzročnika botulizma.^[1]^[2]^[3]

Radi se o raznolikoj skupini patogena. Prvotno su bakterije bile grupirane prema svojoj sposobnosti proizvodnje toksina, a sada su poznate kao četiri različite skupine, C. botulinum I – IV. Toksin proizvode sve one, uz još neke sojeve bakterija Clostridium butyricum i Clostridium baratii.^[2]

Botulin može uzrokovati botulizam, tešku paralitičku bolest kod ljudi i drugih životinja.^[3] Najjači je toksin poznat znanosti, sa smrtonosnom dozom od 1,3 – 2,1 nanograma po kilogramu tjelesne mase kod ljudi.^[4]^[5]

C. botulinum obično se povezuje s konzerviranom hranom: napuhane, deformirane konzerve mogu biti posljedica unutarnjeg povećanja tlaka uzrokovanog plinom koji proizvode bakterije. Bakterija je odgovorna za botulizam koji se prenosi hranom (unošenje prethodno formiranog toksina), botulizam dojenčadi (crijevna infekcija uzrokovana bakterijom koja stvara toksin) i botulizam rana (infekcija rane uzrokovana bakterijom). C. botulinum proizvodi endospore otporne na toplinu koje se obično nalaze u tlu i sposobne su preživjeti u nepovoljnim uvjetima.^[2]

Izvori

↑ Tiwari A, Nagalli S. 2021. Clostridium Botulinum. StatPearls. StatPearls Publishing. Treasure Island (FL). PMID 31971722. Pristupljeno 23. rujna 2021.
1 2 3 Peck MW. 2009. Biology and genomic analysis of Clostridium botulinum. Advances in Microbial Physiology. 55: 183–265, 320. doi:10.1016/S0065-2911(09)05503-9. ISBN 978-0-12-374790-7. PMID 19573697
1 2 Lindström M, Korkeala H. Travanj 2006. Laboratory diagnostics of botulism. Clinical Microbiology Reviews. 19 (2): 298–314. doi:10.1128/cmr.19.2.298-314.2006. PMC 1471988. PMID 16614251
↑ Košenina, Sara; Masuyer, Geoffrey; Zhang, Sicai; Dong, Min; Stenmark, Pål. Lipanj 2019. Crystal structure of the catalytic domain of the Weissella oryzae botulinum‐like toxin. FEBS Letters (engleski). 593 (12): 1403–1410. doi:10.1002/1873-3468.13446. ISSN 0014-5793
↑ Ryan, Kenneth James; Ray, C. George. 2010. Clostridium, Peptostreptococcus, Bacteroides, and Other Anaerobes. Sherris medical microbiology. 5. izdanje. McGraw Hill. New York. ISBN 978-0-07-160402-4

[Tiwari_2021-1] Tiwari A, Nagalli S. 2021. Clostridium Botulinum. StatPearls. StatPearls Publishing. Treasure Island (FL). PMID 31971722. Pristupljeno 23. rujna 2021.

[pmid19573697-2] 1 2 3 Peck MW. 2009. Biology and genomic analysis of Clostridium botulinum. Advances in Microbial Physiology. 55: 183–265, 320. doi:10.1016/S0065-2911(09)05503-9. ISBN 978-0-12-374790-7. PMID 19573697

[Lindström-3] 1 2 Lindström M, Korkeala H. Travanj 2006. Laboratory diagnostics of botulism. Clinical Microbiology Reviews. 19 (2): 298–314. doi:10.1128/cmr.19.2.298-314.2006. PMC 1471988. PMID 16614251

[4] Košenina, Sara; Masuyer, Geoffrey; Zhang, Sicai; Dong, Min; Stenmark, Pål. Lipanj 2019. Crystal structure of the catalytic domain of the Weissella oryzae botulinum‐like toxin. FEBS Letters (engleski). 593 (12): 1403–1410. doi:10.1002/1873-3468.13446. ISSN 0014-5793

[5] Ryan, Kenneth James; Ray, C. George. 2010. Clostridium, Peptostreptococcus, Bacteroides, and Other Anaerobes. Sherris medical microbiology. 5. izdanje. McGraw Hill. New York. ISBN 978-0-07-160402-4

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]