Kluzijevke
| Kluzijevke | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malpighiales |
| Porodica: | Clusiaceae |
| Rod: | Lindl. |
| Baze podataka | |
Kluzijevke (lat. Clusiaceae nom. cons., stariji naziv Guttiferae), biljna porodica u redu malpigijolike (Malpighiales) koja je dobila ime po rodu kluzija (Clusia). Sastoji se od nekoliko stotina vrsta (874) unutar 18 rodova. Prave kluzije su zimzeleno grmlje i drveće[1] iz tropske Amerike.
Rod Hypericum, hrvatski zvana pljuskavica, koja je nekada uključivana u porodicu Guttiferae, uz još neke rodove čini samostalnu porodicu pljuskavičevke ili goračevke Hypericaceae.
Opis[uredi | uredi kôd]
Clusiaceae, porodica garcinija (red Malpighiales), koja se sastoji od oko 14 rodova i oko 800 vrsta tropskog drveća i grmlja. Nekoliko ih je važno zbog svojih plodova, smola ili drva, a brojne se vrste uzgajaju kao ukrasne biljke.[2]
Članovi porodice Clusiaceae obično imaju široke duguljaste listove; oni mogu biti kožasti i imati snažnu središnju žilu iz koje se granaju mnoge nježne horizontalne žile. Biljke imaju smolasti ljepljivi sok, cvjetove s brojnim prašnicima često spojenim u snopove, odvojene latice i čašice. Muški i ženski organi često se nalaze u zasebnim cvjetovima. [2]
Rod Clusia ima oko 300-400 vrsta porijeklom iz tropske Amerike. Mnogi članovi počinju kao epifiti u krošnjama drveća i na kraju pošalju korijenje preko stabla domaćina na tlo. “Škotski odvjetnik”, ili “cupey” (C. rosea), koji je porijeklom iz karipskog područja, naraste do oko 10 metara (30 stopa) i često se sadi kao grm na plaži na područjima izloženim slanom prskanju. Ima listove duge 10 cm (4 inča), ravno otvorene cvjetove sa šest ružičasto bijelih voštanih latica i višestanične plodove veličine loptice za golf s mnogo sjemenki. Poput drugih vrsta u porodici, plodovi se otvaraju, a zalisci se široko šire poput zvijezde, otkrivajući sočno jarko narančasto tkivo (arile) koje okružuje sjemenke.[2]
Nekoliko stabala roda Garcinia daje vrijedne plodove, poput mangostina (G. mangostana). “Waika šljiva” ili “mangostin” (G. intermedia), porijeklom iz Srednje Amerike, ima mali, ovalni, žuti plod. U tropima postoji oko 250 vrsta, osobito čestih u Indo-Maleziji.[2]
Drugi glavni rodovi uključuju Tovomita (60 vrsta) i Chrysochlamys (55 vrsta), porijeklom iz tropskih područja Novog svijeta, i Symphonia (23 vrste), pronađenu u tropskim područjima diljem svijeta.[2]
Tribusi i rodovi[uredi | uredi kôd]
- Clusieae Choisy in DC., 1824, 418 vrsta
- Arawakia L.Marinho
- Chrysochlamys Poepp. 35 vrsta
- Clusia Plum. ex L. 314 vrsta
- Dystovomita (Engl.) D'Arcy 2 vrste
- Tovomita Aubl. 65 vrsta
- Tovomitopsis Planch. & Triana 2 vrste
- Garcinieae Choisy in DC., 1824 404 vrste
- Allanblackia Oliv. 8 vrsta
- Garcinia L. 396 vrsta
- Symphonieae Choisy in DC., 1824 43 vrste
- Lorostemon Ducke 5 vrsta
- Montrouziera Pancher ex Planch. & Triana 6 vrsta
- Moronobea Aubl. 7 vrsta
- Pentadesma Sabine 5 vrsta
- Platonia Mart. 2 vrste
- Symphonia L.f. 16 vrsta
- Thysanostemon Maguire 2 vrste
- Agasthiyamalaia S.Rajkumar & Janarth. 1 vrsta
- Havetiopsis Planch. & Triana 1 vrsta
- Nouhuysia Lauterb. 3 vrste
- Quapoya Aubl. 4 vrste
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Clusiaceae |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Clusiaceae |