Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu
|
Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Hrvatskih velikana 44, Vrgorac |
| Koordinate | 43°12′17″N 17°22′01″E / 43.20472°N 17.36694°E |
| Arhitekt | Ćiril Metod Iveković |
| Godina završetka | 1921. |
| Renoviran | 1962. (dograđen zvonik) |
| Religija | Rimokatoličanstvo |
| Patron | Navještenje BDM |
| Arhitektonski stil | Neoromanika |
| Registar kulturnih dobara RH | |
| Reg. broj | Z-3686 |
| Pravni status | Zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta | Nepokretna pojedinačna |
| Klasifikacija | Sakralne građevine |
Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije je župna crkva u staroj jezgri grada Vrgorca. Posvećena Navještenju BDM.[1]
Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu izgrađena je po nacrtu arhitekta Ćirila Metoda Ivekovića. Monumentalna je trobrodna građevina, podignuta u neoromaničkom slogu, orijentirana zapad-istok. Građena je od fino obrađenih, kamenih ploča slaganih u redove. Na istočnoj strani crkve je pročelje s tri portala te sa središnijm, jače izbačenim rizalitom. Crkva na zapadnoj strani završava s tri polukružne apside. U osi pročelja, 1962. godine naknadno je dograđen impozantni četvrtasti, kameni zvonik. Gradnja crkve dovršena je krajem 1921. godine, a unutrašnjost je uređena 1932. godine. U unutrašnjosti crkve su tri oltara.[2]
Crkva datira iz srednjeg vijeka. Nakon osmanskih osvajanja pretvorena je u džamiju i uz nju je dograđen minaret. Pri oslobađanju Vrgorca od Osmanlija građevina je vraćena katoličanstvu, a u crkvu su ju prenamijenili franjevci 1694. godine. Godine 1793. izlivena su zvona za crkvu. Crkva je popravljana do 1859. godine. Minaret je ostao do 1861. godine, a konačno srušen 1913. godine. Arhitekt Ćiro Iveković napravio je 1908. nacrte i po njima je srušen minaret i od 1913. građena današnja župna crkva, čiji su radovi zgotovljeni 1921. godine. Godine 1932. uređena je unutrašnjost, a 1962. dograđen zvonik na pročelju. Godine 1993. počela je konzervacija-restauracija. Godine 2004. dobila je reljef "oslobođenje Vrgorca", 2005. godine postavljena su tri nova zvona, a 2006. godine su završeni konzervatorski radovi i obnovljeno pročelje, sređen okolni prostor, te izgrađena ljetna pozornica za mnogobrojna događanja.[1]
Crkva je neoromaničkog stila. Tri su portala na pročelju, ima tri broda. Zvonik je istaknut. Ima pet zvona: dva očuvana zvona iz 18. stoljeća i tri nova. Oltar krasi italobizantska Gospa. U crkvi je grob mučenika fra Ivana Rozića. U župnoj zbirci je druga vrijedna Gospina slika "bizantsko Umilenije" s grčkim natpisima. Po predaji ju je nabavio vrgorački junak i serdar Rade Miletić, čiji je grob nalazi u istoimenoj crkvi. Zvonik s pročelja dograđen je u 20. stoljeću. Crkvu krasi reljef "Oslobođenje Vrgorca", akademskog kipara Petra Ujevića. Kod crkve je ljetna pozornica za razna zbivanja.[1]
Klasificirana u II. kategoriju spomenika kulturne baštine.[1] Pod oznakom Z-3686 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".[2]
- ↑ a b c d TZ Vrgorac Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine) Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
- ↑ a b Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu |
- Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2021. (Wayback Machine)Vrgorac - Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije