Crkva Uzvišenja Svetog Križa u Zagrebu

Crkva Uzvišenja Svetog Križa, Siget
Lokacija	Novi Zagreb
Država	Hrvatska
Koordinate	45°46′19″N 15°58′38″E / 45.7719°N 15.9772°E
Arhitekt	Emil Seršić, Matija Salaj, Josip Horvat
Godine izgradnje	1971.
Godina završetka	1982.
Religija	Katoličanstvo
Arhitektonski stil	funkcionalizam
Materijal	beton, čelik
Dimenzije	dužina: 55, širina: 33, visina 28 m. (1500 m2)
	Župna crkva Uzvišenja Svetog Križa u Zagrebu Crkva Uzvišenja Svetog Križa u Zagrebu na zemljovidu Grada Zagreba

Crkva Uzvišenja Sv. Križa, Siget je prva novija crkva u Novom Zagrebu u naselju Siget, građena od 1971. do 1982. godine. Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić posvetio ju je 1983. godine.^[1]

Uz župnu crkvu je podignut samostan neto površine 800 m² i zvonik visok 33 m.

Povijest crkve

Prve stambene zgrade u Novom Zagrebu niknule još ranih 1960-ih, ali taj dio grada nije imao sakralnih objekata osim male (starije) crkvice u Remetincu. Franjevci, odnosno njihov provincijal D. Damjanović je 1964. zatražio od gradske uprave zemljište za crkvu u Novom Zagrebu, u zamjenu za nacionalizirano zemljište u Savskoj cesti (neboder Zagrepčanka). Nakon što su uspjeli dobiti zemljište, 1966. podnijeli su zahtjev da na tom zemljištu izgrade crkvu, a Grad Zagreb je 7. svibnja 1970. izdao građevinsku dozvolu. Na osnovu nje je 15. kolovoza sklopljen ugovor s građevinskim poduzećem "Industrogradnja” i počela je gradnja crkve po projektu arhitekata Emila Seršića i Matije Salaja. Oko gradnje crkve angažirao se tadašnji franjevački provincijal Stanko Banić. Imao je puno problema s traženjem kredita, no uspio je uz pomoć inozemstva.

Radovi su 1977. privremeno prekinuti, a zbog straha da projekt neće biti dovršen izmijenjen je projekt kompliciranog krovišta, bez suglasnosti arhitekata Seršića i Salaja. Drugi projekt krovišta napravio je arhitekt Josip Horvat. Crkva je dovršena 17. kolovoza 1982.,^[2] a svečano je otvorena 22. kolovoza misom koju je vodio zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić.

U crkvi Uzvišenja Svetog Križa dugo vremena je djelovao franjevac Smiljan Dragan Kožul.

Karizmatska zajednica Božja pobjeda nastala je iz grupe mladih koji su se okupljali u župi pod vodstvom Renata Smirnjaka, a prvi duhovnik bio je don Stjepan Matijević, kojeg je 2008. godine zamijenio don Damir Stojić.^[3]

Izgled crkve

Crkva Uzvišenja Sv. Križa u Sigetu je do danas jedno od najuspjelijih modernih arhitektonskih sakralnih zdanja u Hrvatskoj. To je harmonični spoj tri objekta i njihovih volumena; crkve, samostana i zvonika. Ritmička kompozicija 74 betonske vertikale - nosača krovišta, na koje je fasada podijeljena. Krovište je podijeljeno na 142 čelične piramidalne istake.^[4]

Ulaz u svetište nalazi se na prvoj etaži, do koje se dolazi monumentalnim stubištem. U prizemlju se nalaze popratni sadržaji. Sakralni je ugođaj u unutrašnjosti crkve naglašen reminiscencijama na gotički vertikalizam i igru svjetlost koja ulazi kroz mnogo vitraja. Unutrašnji je prostor organiziran u duhu postkoncilne liturgije; neautoritativno, naznačenog ali ne naglašenog usmjerenja. Koncilski naglasak na sudjelovanje vjernika u obredu, implicirao je sve češću pojavu centralnog prostora svetišta u Hrvatskoj i svijetu. Bio je to odmak od dotadašnjeg longitudinalnog tipa koji je proizlazio iz tridentske liturgije. Crkva Uzvišenja Sv. Križa je prva crkva centralne tipologije izgrađena u 20. stoljeću u Zagrebu.^[5]

Interijer crkve izveden je po nacrtima arhitekta Petra Ruževića. Splitski slikar Josip Botteri Dini je 1988. izradio vitraje inspiriran stihovima sv. Franje Asiškog "Pjesma stvorova".^[6] Na sredini oltarskog prostora postavljen je križ visok osam metara, rad Nede Grdinić. Crkva ima kapacitet za prihvat 2000 ljudi.