Crkva sv. Jakova u Mostaru

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crkva sv. Jakova
Lokacija Mostar, BiH
Koordinate 43°22′09″N 17°50′32″E / 43.36912°N 17.84231°E / 43.36912; 17.84231Koordinate: 43°22′09″N 17°50′32″E / 43.36912°N 17.84231°E / 43.36912; 17.84231
Godine izgradnje prije osmanskih vremena
Srušen tijekom osmanske vlasti
Religija katoličanstvo
Patron sv. Jakov

Crkva sv. Jakova je bila katolička crkva u Mostaru.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Crkva je bila postojala još prije turske okupacije grada Mostara. Bila je pod franjevačkom upravom. U Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije iz 1867. godine, fra Petar Bakula ju je spomenuo i još sedam katoličkih crkava u Mostaru i bližoj okolici, pod franjevačkom upravom, koje su ovdje bile do turske okupacije grada.[1]

Do dolaska Osmanlija u Mostaru su još bile crkve sv. Ivana – u današnjoj Sutorini, sv. Stjepana Prvomučenika i sv. Luke s lijeve strane Neretve, a s desne strane Neretve crkve sv. Ane u Podhumu, sv. Ruže Viterbijske u Ilićima i Gospe Snježne na Smrčenjacima, Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog na Pijescima u Zahumu,[2]

Osma je poznata predosmanska crkva u Mostaru. Stajala je uza sami rukavac rijeke Radobolje, na Raljevini, predjelu nazvanom poslije, po vlasnicima tamošnjih parcela 1770-ih, braći Abdi-baši i Hasan-baši Raljevićima. Nije ju zabilježio fra Petar Bakula. Podatke o njoj imamo u pisanoj ostavštini fra Ivana Frane Jukića. U djelu On u Putovanje iz Dubrovnika preko Hercegovine u Fojnicu iz 1840. spominje spaljenu džamiju Ali-hodže 'na kraj Mostara', na Raljevini, 'koja je nekada bila crkvom Sv. Jakova'. Sudeći po tom opisu, vjerojatno mjesto gradnje je blizu današnjega Liska parka, na mostarskoj Raljevini. Džamiju Ali-hodže spalio je na bajramsko jutro 1687. godine hajduk Stojan Janković i pripadajuće joj naselje, a radi sprječavanja daljnjega širenja turskih naselja prema zapadu kotline. Spaljena džamija zbog ubijenih vjernika u njoj dobila je ime Krvava džamija. Obnovio ju je tek 1868. neki Derviš Čengić, u narodu poznat kao Dedaga, sin od Mažuranića opjevanoga Smail-age Čengića. Po njemu Krvavu džamiju prozvaše Dedaginom. Izgorjela je do temelja u požaru 1922. godine, navodno od udara groma u minaret. Porušena je 1934. godine. Minaret je rastavljen i ponovo ozidan u Jablanici 1934., gdje je i danas stoji uz tamošnji mesdžid. Do nedavno na Raljevini ni crkvi ni džamiji nije se znalo traga.[1][3][4] Poslije 1955. godine su s Raljevine uklonjeni i preostali kameni ostatci.[4] Godine 2010. na prostoru mostarske Raljevine (zapadna obala Neretve) muslimanskobošnjački mediji su brujali o nalasku temelje Ali-hodžine džamije, zaboravivši da je fra Ivan Frano Jukić, ostaviti dokaz da su zapravo otkrili temelje katoličke crkve sv. Jakova.[5] Naime, svi su temeljni ostatci oštrih kutova, odnosno četvrtaste građe.[4] Otkriveni su između restorana Radobolja i Tenis kluba Mostar uz samu rijeku.[6]

Jedna je od tih drevnih osam prijeturskih crkava u Mostaru. Kao i većina preostalih katoličkih zdanja postala je arhiv pod zemljom, koja katolicima još uvijek nije dopušteno obnoviti i još se na mjestu starih crkava grade džamije, na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće, kao da međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove.[2][7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Poskok.info Mostarske crkve prije turske okupacije. Mačem širili vjeru, rušenjem gradili bogomolje. PIŠE: Darko Juka , tjednik Republika. 31. srpnja 2009. (pristupljeno 16. kolovoza 2017.)
  2. 2,0 2,1 Hrvati AMAC Priopćenje javnosti - prosvjed. Predsjednik HKD Napredak Mostar, prof. dr. fra Andrija Nikić. 2008. (pristupljeno 20. kolovoza 2017.)
  3. Prvi.tv Darko Juka: Mostarske džamije crkvenih korijena 3. ožujka 2017. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  4. 4,0 4,1 4,2 Prvi.tv Darko Juka: Mostarski krvavi Bajram. Jukine crtice 42 24. veljače 2017. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  5. Hrsvijet.net Darko Juka / Hrvatsko slovo: NOVI POKUŠAJI ISLAMIZACIJE MOSTARA: Pronađeni ostatci džamije zapravo su temelji katoličke crkve 16. kolovoza 2010. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  6. Nova sloboda Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago: Mostarom, nekad i sad: Ali-hodžina džamija 22. listopada 2014. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  7. Obnova treće džamije u zaapadnom dijelu (Mostara), Dnevni list, 28. rujna 2008. str. 13.