Crni grab (biljna vrsta)
| Crni grab | |
|---|---|
 Crni grab | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fagales |
| Porodica: | Betulaceae |
| Rod: | Ostrya |
| Vrsta: | O. carpinifolia |
| Dvojno ime | |
| Ostrya carpinifolia Scop. | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Baze podataka | |
Crni grab (lat. Ostrya carpinifolia) je stablo iz roda Ostrya (crni grab), u porodici brezovki (Betulaceae), porijeklom iz Europe.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Crni grab pridolazi u državama kao što su: Italija, Francuska, Austrija, Slovenija, Albanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Grčka, Bugarska, južni dio Švicarske i Turska. Može se pronaći i na srednjim visinama, u južnoj Italiji i na Siciliji, na jugu Apeninskog poluotoka u mješovitim brdskim šumama i termofilnim submediteranskim šumama.[1]
Opis[uredi | uredi kôd]
Crni grab je širokolisno bjelogorično drvo, koje može doseći i do 25 metara. Ima grubu koru i dvostruko nazubljeni rubovi lišća dugo 5 - 13 cm.[1]
Cvjetovi se javljaju u proljeće, s muškim resama dugim 5-10 cm i ženskim resama dužine 2-5 cm. Plodovi su u visećim grozdovima 3-8 cm sa 6-20 sjemena; svako sjeme je mali oraščić od 6-10 mm, potpuno zatvoren u mjehuru nalik ovojnici.[1]
Upotreba[uredi | uredi kôd]
Drvo je vrlo teško i tvrdo, a služi za izradu alata.
Tekst podnaslova[uredi | uredi kôd]
Ime roda Ostrya je izveden iz grčke riječi ostreion (školjka), zbog plodova u omotaču što podsjećaju na ljušture školjke.
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Ostrya carpinifolia |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ostrya carpinifolia |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Ostrya carpinifolia |