Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Croatia rediviva ča-kaj-što, baštinski dani hrvatska je pjesnička manifestacija koja okuplja pjesnike svih hrvatskih narječja koja na književničkoj razini traju kao književni jezici. Utemeljitelj i idejni začetnik ove manifestacije hrvatski je pjesnik Drago Štambuk, liječnik i diplomat. Utemeljio ju je gradeći ju na ideji "trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika"[1].

Autor je i Zida od poezije na središnjem trgu u Selcima, na kojemu se postavljaju ploče ovjenčanih pjesnika (poetae oliveati), s godinom ovjenčanja, imenom i nekoliko stihova uklesanih u brački mramor. Temeljna ideja manifestacije jest ideja trojstvenosti hrvatskoga jezika, te ideja koineizacije (miješanja) svih triju hrvatskih nariječja kao izraz hrvatskoga jezičnoga zajedništva. Organizatori manifestacije su Općina Selca, KUD "Hrvatski sastanak 1888", Udruga Croatia rediviva i Društvo hrvatskih književnika.

Manifestacija se održava u Selcima na otoku Braču, obično polovicom srpnja, iako se znala održavati i ranije, kao što je bio slučaj s prvom koja se održala na Veliku subotu 30. ožujka 1991. Od 2008. održava se uoči Dana talijanskoga paljenja Selaca 9. kolovoza 1943. kao spomen na ovaj strašan događaj koji je nakon tri dana i tri noći gorenja prelijepo kameno mjesto pretvorio u našu hrvatsku, otočku Hirošimu. Svaki pjesnik čita svoje stihove, u jednom od triju hrvatskih jezičnih idioma, a svi nastupaju na glavnome kamenome trgu "Stjepana Radića" pred brojnim i zainteresiranim štovateljima hrvatske književne riječi.

Vrhunac manifestacije izbor je najuspješnijega pjesnika, kojega se "kruni" vijencem od maslinova lišća. Odluku donosi tročlani žiri kojega sačinjavaju utemeljitelj i raniji ovjenčanici (oliveati).

Okrunjeni pjesnik, poeta oliveatus i utemeljitelj izabiru stihove koji će poslije biti uklesani u mramornu ploču i stavljeni na Zid od poezije središnjega selačkoga trga pred crkvom Krista Kralja.
Ploča sa stihovima od bijeloga je bračkog mramora.

Svakih pet godina utemeljitelj uređuje i objavljuje izbor pjesama pjesnika nagrađenih Maslinovim vijencem s manifestacija održavanih u istom razdoblju, naslovljen "Maslinov vijenac". Do sada su tiskana četiri "Maslinova vijenca" (1996, 2001, 2005, 2011).

Teme Croatiae redivivae[uredi VE | uredi]

  • 2008.: 65. obljetnica fašističkog paljenja Selaca i šest bračkih mjesta 1943. godine [2]

Ovjenčani pjesnici - poetae oliveati[uredi VE | uredi]

Popis oliveata:[3][4]

Sudionici Croatiae redivivae od 1991.[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Selca.hr Croatia rediviva, 7. kolovoza 2009. (sudionici koji su potvrdili svoj dolazak)
  2. Slobodna Dalmacija Croatia Rediviva’ o fašističkoj paljevini, 7. kolovoza 2008.
  3. 24. Croatia rediviva, Društvo hrvatskih književnika, 17. srpnja 2014., pristupljeno 16. kolovoza 2014.
  4. 4,0 4,1 Fraktura.hr, nepotpisano: Poeta oliveatus Delimir Rešicki (pristupljeno 26. prosinca 2016.)
  5. 5,0 5,1 5,2 S.K.: Ernest Fišer ovjenčan u Selcima na Braču, Slobodna Dalmacija, 12. kolovoza 2014.
  6. Slobodna Dalmacija D. Šarac: Dvadeseta obljetnica ‘Croatie redivive’: selački sabor poeta, 6. kolovoza 2010.
  7. Nives Gajdobranski: Croatia rediviva, Selca na otoku Braču AkademijaArt, 6. kolovoza 2014., pristupljeno 16. kolovoza 2014.
  8. Nives Gajdobranski: Održana 24. Croatia rediviva u Selcima AkademijaArt, 10. kolovoza 2014., pristupljeno 16. kolovoza 2014.