Demokratski savez Hrvata u Vojvodini

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s DSHV)
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini
Osnovana 15. srpnja 1990.
Sjedište Subotica
Država djelovanja Srbija
Glasilo Glas ravnice

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je regionalna politička stranka u Republici Srbiji koja zastupa interese hrvatske nacionalne manjine u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

O stranci[uredi | uredi kôd]

Zastava DSHV

Osnovana je 15. srpnja 1990. u Subotici. Osnivači su bili Ivan Poljaković, Antun Skenderović, Bela Tonković, Josip Ivanković,[1] dr Ljudevit Vojnić Tunić (koji je predsjedao osnivačkom skupštinom[1]), a osnivački akt su još potpisali Antun Skenderović, Julije Skenderović, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Bela Sudarević i Mate Dulić.[1] Na inicijativnim skupovima na kojima se prikupljalo članstvo, prije nego što je formirana stranka, sudjelovali su Antun Skenderović, Bela Tonković, Julije Skenderović te svećenici Marko Vukov i Marijan Đukić.[1]

Subotica je i sjedište ove stranke.

Kao svoj osnovni cilj, stranka je stavila promicanje i ostvarivanje formalne i faktične ravnopravnosti Hrvata u Vojvodini u svim područjima, a prije svega u području politike, kulture i gospodarstva. Unatoč svomu imenu, stranka se bavila i s Hrvatima u Beogradu gdje nakon Vojvodine živi najviše Hrvata u Republici Srbiji kao i ostalim dijelovima Srbije.

Po osnivanju je DSHV ambiciozno krenuo s osnivanjem podružnica, tako da ih se osnivalo u svim mjestima s hrvatskim stanovništvom, posebice u gradu Subotici, Podunavlju, a veliki elan i ambicije se pokazalo u osnivanju podružnica po Srijemu. Subotička podružnica je osnovana 6. travnja 1991., a za predsjednika je izabran istaknuti liječnik bolnice u Subotici dr Stjepan Skenderović.[2] Velikosrpski pohod na Hrvatsku i raspad SFRJ koji su uslijedili godinu poslije su doveli do deteoriranja položaja hrvatskog naroda i njegovih organizacija. Dok su u SFRJ Hrvati predstavljali konstitutivni narod, u federaciji Srbije i Crne Gore su ostali nepriznatom nacionalnom manjinom i to je stanje potrajalo cijelo desetljeće. Dotada je velik broj Hrvata iselio pod pritiscima, što je prouzročilo nestanak Hrvata u pojedinim krajevima i gašenje brojih DSHV-ovih podružnica. Posebice je stradalo Podunavlje, a prije svega Srijem (procjene matica u župnim uredima govore o 25 tisuća Hrvata koji su iselili), gdje su velikosrpski pritisci i zločini bili najveći, tako da tek 2005. počinje polako jenjavati strah iskazivanja svega s hrvatskim predznakom. Posljedica toga je da je još i onda DSHV i bilo koja hrvatska stranka teško organiziraju ikakvu političku aktivnost u Srijemu.[3]

DSHV je tijekom svog rada imao i unutarnjih nesuglasica, koje su nekoliko puta dosegnule svoj vrhunac stvaranjem novih stranaka Hrvata nastalih odvajanjem nezadovoljničkih skupina iz DSHV-a:

Stranka je imala svojevremeno i svoje glasilo, Glas ravnice, koje je izlazilo od 1990. do 1999.

Doznavši za planove srbijanskih vlasti kojima se dodatno želi okrnjiti i podvojiti hrvatska zajednica, izmišljanjem t.zv. "bunjevačkog jezika", DSHV je na sjednici od 23. siječnja 2006. je osudilo takve planove[4]:"...prijeti opasnost da se kroz inicijativu za uvođenje jednog do sada nepoznatoga jezika putem njegova izdvajanja iz hrvatskoga jezika, čiji je on dijalekt..., zapravo vrši proaktivna državna potpora podjeli jednoga ogranka hrvatskoga naroda (Bunjevaca) u Vojvodini – čiji dijelovi žive ne samo u sj. Bačkoj, već prije svega u Dalmaciji, zap. Hercegovini i Bosni, Lici, Gorskome kotaru – u nastojanju da se ono oblikuje kao zasebna i samostalna, čak nacionalna skupina.".

Od strane DSHV-a je potekla zamisao za osnivanje Hrvatski forum žena Cro femina, osnovanog 26. listopada 2007.

U prosincu 2007., stranka se opredijelila za kandidata Demokratske stranke Borisa Tadića, pozvavši Hrvate u Srbiji da ga podupru na izborima na srbijanskim siječanjskim predsjedničkim izborima 2008., objašnjavajući to dobrim vezama tog kandidata s hrvatskim političkim vrhom, njegovim proeuropskim stavovima, a prije svega činjenicom što je zahvaljujući koaliranju DSHV-a s DS-om, DSHV opet ušao u srbijansku skupštinu.[5]

Nakon dvije godine priprema i dogovora, osnovana je prva organizacija DSHV u Banatu, mjesna organizacija u Zrenjaninu. Osnovana je 12. travnja 2013. godine. Prva je organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Predsjednik mjesnog ogranka Aleksandar Lakatuš najavio je povećanje broja članova i osnivanje mjesnih organizacija DSHV-a u Novom Bečeju, Opovu i Kovačici.[6][7] Mjesna organizacija u Vršcu osnovana je 19. rujna 2020. godine.[8]

Značajnije odluke[uredi | uredi kôd]

Izbor iz značajnijih odluka i potpora zakonima i rezolucijama

Izborni rezultati[uredi | uredi kôd]

Na izborima 11. svibnja, DSHV je odlučio izaći na sve tri razine: republičkoj, pokrajinskoj i lokalnoj, i to u koaliciji s Demokratskom strankom i G17 plus

  • Skupština Vojvodine:

U tek formiranoj Skupštini Vojvodine početkom '90-ih je DSHV imao zastupnika Ivana Poljakovića. Odradio je jedan mandat.[10]


  • lokalni izbori

2007., DSHV je na izborima za članove skupština mjesnih zajednica izborio, u koaliciji s drugim strankama, mjesta predsjednika skupština u tri mjesne zajednice, u Verušiću, Gatu i Šandoru[12]

Mladeške organizacije[uredi | uredi kôd]

DSHV ima svoje mlade članove okuplja u Mladeži DSHV-a. Mladež DSHV-a organizira od 2008. godine Prelo mladeži DSHV-a.[13]

Predsjednici stranke[uredi | uredi kôd]

Potpredsjednici[uredi | uredi kôd]

  • potpredsjednik zadužen za Srijem: Zlatko Načev[14]
  • potpredsjednik zadužen za Sombor: Mata Matarić (pokrajinski zastupnik)[14]

Poznati članovi[uredi | uredi kôd]

  • dopredsjednik (stanje u rujnu 2007.) Josip Gabrić, bivši jug. stolnoteniski reprezentativac, legenda stolnog tenisa bivše Jugoslavije
  • dopredsjednik (stanje u svibnju 2005.) Franjo Vujkov, sin hrvatskog književnika iz Bačke Balinta Vujkova
  • Bivši potpredsjednik za Srijem i područje Beograda, Mato Groznica, danas je predstavnik hrvatske zajednice u Vojvodini koji je došao na najvišu funkciju dosad:[14] zamjenik je pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne zajednice u Vladi AP Vojvodine.[15]
  • odbornik na Paliću, Tiberije Kopilović, pedagog i profesor
  • poduzetnik i inovator Lazar Baraković[16]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009.Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2014. (Wayback Machine) Lideri su najveća prepreka ujedinjenju hrvatske zajednice
  2. Radio Subotica, program na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 18. ožujka 2009. (Wayback Machine) Na današnji dan, preuzeto 6. travnja 2011. (priredio Lazar Merković)
  3. a b DSHVArhivirana inačica izvorne stranice od 27. listopada 2015. (Wayback Machine) Sazreli smo kao narod (intervju za Hrvatsku riječ, objavljen 8. srpnja 2005.)
  4. Hrv. matica iseljenikaArhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2011. (Wayback Machine) Priopćenje DSH u Vojvodini o uvođenju "bunjevačkog jezika s elementima nacionalne kulture" kao jednog od izbornih predmeta od 23. siječnja 2006.
  5. Radio-SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 17. kolovoza 2011. (Wayback Machine) DSHV pozvao vojvođanske Hrvate da podrže Tadića, 15. prosinca 2007.
  6. Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska RiječArhivirana inačica izvorne stranice od 8. travnja 2017. (Wayback Machine) Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu, 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)
  7. DSHV 12. redovita skupština DSHV-a 28. veljače 2014., 21. veljače 2014. (pristupljeno 7. travnja 2013.)
  8. Press služba DSHV: Osnovana Mjesna organizacija Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini u Vršcu Hrvatske novine, Subotica. Hrvatska nezavisna lista. 20. rujna 2020. . Pristupljeno ... rujna 2020.
  9. Radio-SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 12. rujna 2008. (Wayback Machine) Kuntić: Glasovao sam za SSP, vjerujem u prevagu «umjerenijih» radikala, 10. rujna 2008.
  10. Radio SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2008. (Wayback Machine) Poljaković: Treba biti pravi, a ne Katolik samo na papiru, 17. rujna 2008.
  11. Google Knjige ur. Vera Stojarová i Peter Emerson: Party Politics in the Western Balkans, Reginal party systems in Serbia, Routledge Research in Comparative Politics, str. 143 (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  12. Medijska dokumentacija[neaktivna poveznica] Hrvatska riječ: Prioritet asfaltiranje ulica, 31. kolovoza 2007.
  13. Subotica.infoArhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2021. (Wayback Machine) VI Prelo mladeži DSHV, 26. siječnja 2013., autor Nikola Tumbas
  14. a b c Radio Subotica na hrvatskom[neaktivna poveznica] Nela Skenderović: Milanović: «Decentralizaciju hrvatskih institucija provoditi vrlo oprezno», 17. siječnja 2013.
  15. HNV RSArhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2013. (Wayback Machine) Mato Groznica
  16. Hrvatske novine, Subotica InMemoriam Lazar Baraković (1941.-2018.) (pristupljeno 20. ožujka 2019.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]