Dan antifašističke borbe

Izvor: Wikipedija
Dan antifašističke borbe
Dan antifašističke borbe
Središnji spomenik posvećen osnutku Prvog sisačkog partizanskog odreda u Spomen-parku Brezovica.
Obilježava se u Republika Hrvatska
Nadnevak 22. lipnja
Spomen-obilježja Spomen-park Brezovica
Portal o Hrvatskoj

Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Njime se obilježava spomen osnutka Prvog sisačkog partizanskog odreda, 22. lipnja 1941. godine, u šumi Brezovica kod Siska. Ovaj odred ujedno je i prva protuosovinska postrojba ustrojena na području tadašnje okupirane Hrvatske i Jugoslavije.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Osnutak i djelovanje Prvog sisačkog partizanskog odreda[uredi | uredi kôd]

Nacionalsocijalistički je Treći Reich toga jutra napao Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je prekršen Pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U jugoslavenskim partizanskim vojnim postrojbama (čiji su sastavni dio bili i hrvatski partizanski odredi) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a. (Nedostaje izvor.)

Osim Sisačkog partizanskog odreda, tog dana, 22. lipnja 1941., u okolici Vrgorca, na brdu Radović u predjelu Soline, također je osnovana partizanska grupa, na čijem su čelu bili komunisti, sekretar Općinskog komiteta KPH za Vrgorac Jozo Martinac, i krojač, Drinko Tolić. Ova grupa je u početku imala više od 30 boraca, koji su prvih dana vježbali rukovanje oružjem, tiskali antifašističke letke i brošure. Ubrzo nakon osnutka ove partizanske grupe, u Vrgoračkoj krajini su osnovane još dvije takve grupe.[2]

Kontroverze[uredi | uredi kôd]

Povjesničari koji se bave suvremenom hrvatskom poviješću, složno prepoznaju činjenicu da su se nakon napada Njemačke na Sovjetski savez 22. lipnja 1941. godine hrvatski komunisti povukli dublje u ilegalu i počeli pripreme za oružanu borbu protiv vlasti NDH i njenih međunarodnih pokrovitelja. Međutim složno ukazuju da oni nisu odmah u to vrijeme zapravo odmah otpočeli nikakav ustanak.[3]

Državni praznik[uredi | uredi kôd]

U bivšoj jugoslavenskoj državi Dan antifašističke borbe slavio se 27. srpnja – što je također bio Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.[4]

Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj se, od stjecanja hrvatske neovisnosti, obilježava 22. lipnja.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Pavličević, Dragutin. 2007. Povijest Hrvatske. Naklada Pavičić. str. 441–42. ISBN 978-953-6308-71-2
  2. Zaboravljeni odred: I u Vrgorcu je 22. lipnja 1941. godine osnovana prva partizanska grupa (Lupiga.com, 22. lipnja 2014.) preuzeto 22. lipnja 2015.
  3. U Poligrafu se sučelili Jakovina i Hasanbegović. Narod.hr. 23. lipnja 2018. Pristupljeno 25. lipnja 2018.
  4. Ivica Radoš, Hrvatske kontroverze, "Vodstvo komunističke Hrvatske na četvrtom zasjedanju ZAVNOH-a 24. i 25. srpnja 1945. ... uvrstilo je prijedlog zakona o proglašenju 27. srpnja narodnim praznikom. Prijedlog je obrazložio Karlo Mrazović i zakon je donesen.", str. 80, Zagreb 2014.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Spomen-obilježja iz Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj
Mrežna mjesta