Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom
Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom
Međimurska skupština, 9. siječnja 1919.
Ustanovljen 23. rujna 2005., odlukom Hrvatskoga sabora
Obilježava se u Republika Hrvatska
Nadnevak 9. siječnja
Portal o Hrvatskoj
Izložba u Muzeju Međimurja u Čakovcu povodom stote obljetnice odcjepljenja Međimurja od Mađarske.

Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom spomendan je u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 9. siječnja.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Nakon vojnog oslobađanja Međimurja, na Franjevačkom je trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. održana velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako su Mađari odustali od Međimurja tek nakon Trianonskog sporazuma 1920. godine, velika narodna skupština u Čakovcu bila je jedna od najvažnijih događaja za hrvatsko stanoništvo u Međimurju. Na skupštini je sudjelovalo preko deset tisuća ljudi, a najveća zasluga za postizanje odcjepljenja pripada dr. Ivanu Novaku.

Tekst Rezolucije[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskom je narodu u Međimurju od uvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika. Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom mađarizacijom htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstveni i jednojezični mađarski narod,- kao što nije uspio kod ostalih nemađarskih naroda, - tako nije uspio niti kod međimurskih Hrvata. Uzprkos najvećeg nasilja i najžešće mađarizacije ipak je hrvatski narod u Međimurju uščuvao svoj jezik i živu želju za oslobođenje izpod tuđinskog jarma. Kad je pobiedila ideja velikog predsjednika sjeverno-američkih država Wilsona o samoodređenju naroda, osjetili su i međimurski Hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednim posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom krvlju. Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika. Zato danas Hrvati iz cieloga Međimurja, - sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, - pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.

Spomendan[uredi | uredi kôd]

Dana 23. rujna 2005. godine Hrvatski sabor je Dopunama »Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj« 9. siječnja proglasio spomendanom, kao sjećanje na događaj na kojem je narod Međimurja demokratski odlučio da svoju budućnost vidi u državnom-pravnoj vezi s ostatkom hrvatskog naroda. Dan spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države značajan je radi njezine uloge u povijesnoj težnji očuvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 14. studenoga 2019. Pristupljeno 30. prosinca 2019.
Hrvatski sabor logo.jpg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog sabora (http://www.sabor.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatski sabor.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta