Daruvar

Daruvar
grb
Država	Hrvatska
Županija	Bjelovarsko-bilogorska
Gradonačelnik	Damir Lneniček (HDZ)
Površina	64,7 km2
Površina središta	8,5 km2
Koordinate	45°35′N 17°14′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	10 105
– gustoća	156 st./km2
Urbano	7 440
– gustoća	1189 st./km2
Svetac zaštitnik	Presveto Trojstvo
Dan mjesta	Dan Presvetog Trojstva
Poštanski broj	43500
Pozivni broj	(0)43
Autooznaka	DA
Stranica	www.daruvar.hr
Daruvar Daruvar na zemljovidu Hrvatske

Daruvar je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja

Grad Daruvar se sastoji od 9 naselja (stanje 2006): Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac.

Zemljopis

Daruvar se nalazi u središnjem dijelu Hrvatske, u zapadnom dijelu Slavonije. Udaljen je 125 km od glavnog grada Zagreba i oko 130 km od Osijeka. Smješten je u brežuljkastom predjelu podno planine Papuk, u Poilovskoj zaravni, na plodnim nanosima iz pleistocena.

Stanovništvo

Centar Daruvara

Broj stanovnika grada s okolnim naseljima (Dar. Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac): 11 633.

Broj stanovnika samog grada Daruvara: 8 567

• Hrvati: 7 129 - 61,28%
• Česi: 2 485 - 21,36%
• Srbi: 1 429 – 12,27%
• Ostali: 590 – 5,09%

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Daruvar, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	30.092	10.459 (34,75%)	10.074 (33,47%)	1.653 (5,49%)	7.906 (26,27%)
1981.	31.424	8.907 (28,34%)	9.528 (30,32%)	5.766 (18,34%)	7.223 (22,98%)
1971.	34.471	12.237 (35,49%)	12.178 (35,32%)	704 (2,04%)	9.352 (27,13%)

Daruvar (naseljeno mjesto)

Daruvarske toplice

• 2011. - 8.567
• 2001. - 9.815
• 1991. - 9.748 (Hrvati - 3.587, Srbi - 3.083, Jugoslaveni - 806, ostali - 2.272)
• 1981. - 9.661 (Hrvati - 3.185, Jugoslaveni - 2.392, Srbi - 2.375, ostali - 1.709)
• 1971. - 8.464 (Hrvati - 4.081, Srbi - 2.310, Jugoslaveni - 362, ostali - 1.711)

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava

Daruvar ima status jedinice lokalne samouprave - jedan je od 128 gradova Hrvatske.

Tijela Grada Daruvara su:

• Gradsko Vijeće
• Gradonačelnik - Damir Lneniček (lipanj 2017.)

Povijest

Antičko doba

Podrobniji članak o temi: Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici

Urbana povijest Daruvara seže dvije tisuće godina u prošlost kako potvrđuje rimski upravni status ovdašnjeg naselja starosjedilačkog naroda Jasa, smještenog pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru Daruvarske kotline. Nalazi kamenih sjekira iz mlađeg kamenog doba potvrđuju da je kotlina bila nastanjena i ranije.

Narod Jasa (lat. Iassi; gr. Iassioi) u značenju Topličani" ili "Iscjelitelji" potpali su pod rimsku vlast u I. st. pr. Kr. nakon sloma Batonovog ustanka. Postoji mogućnost da su bili saveznici Rima te da su kao nagradu dobili svoju plemensku samoupravu pod imenom Res Publica Iasorum. U izvorima je sačuvano i jaško mjesno ime naselja kao Aquae Balissae ("Vrlo jaka sveta vrela"). Razvitak naselja i naseljavanje rimskih građana uvjetovalo je da car Hadrijan 124. godine naselju dodijeljuje prestižni status municipija, (Municipium Iasorum), čiji se teritorij radiusa cca. 50 km prostirao između obala rijeka Save na jugu te Drave na sjeveru. Gospodarski razvoj uvjetovalo je i termalno lječilište s tradicionalnim liječenjem ženskih bolesti i steriliteta, te povoljan prometni položaj na rimskim cestama Siscija - Mursa, Salona - Akvinkum i Sirmij - Petovij.

Prema sačuvanim natpisima, poznate Jaške "Iscjeliteljske Terme", (Thermae Iasorum ) u provinciji Gornjoj Panoniji mogle su biti posječene od careva Hadrijana, Marka Aurelija, Komoda, Septimija Severa, Konstantina I. Velikog. Nalazi ukazuju da je u 'Aquae Balissae' postojao forum ukrašen carskim konjaničkim brončanim kipovima i statuama, Jupiterov hram, termalni kompleks s Silvanovim hramom. Moguće je da se ovdje nalazio i manji amfiteatar. Najpoznatiji arheološki nalazi iz Daruvara su zvonoliki mrežasti diatretni pehar, danas izložen u Kunsthistorisches Museum u Beču i fragmenti (kopito, dio trbuha i repa) brončane konjaničke statute cara Gordijana III. natprirodne veličine.

Srednji vijek

Crtež srednjovjekovnog dvorca ”Dobra Kuća“ na području Daruvara

Nakon pomicanja uzrokovanih velikom seoboama naroda (4.-7. stoljeće.) od 11. je stoljeća ovo područje pripadalo srednjovjekovnoj Zagrebačkoj biskupiji i Križevačkoj županiji. U Daruvarskoj kotlini, na brežuljku Stari Slavik iznad geotermalnih izvora plemići Nelipići od Dobre Kuće podižu svoju utvrdu Kamengrad (Kuwar). Položaj, promet, plodno tlo, ugodna klima kao i već tisućljeće ranije tada poznati ljekoviti izvori omogućili su na prostoru kotline razvoj četiri srednjevjekovna trgovišta -- Toplice, Četvrtkovac, Dimičkovine i Podborje s franjevačkim samostanom Svetog Kralja Ladislava. Tradicionalno liječenje toplom vodom nastavljeno je i u srednjem vijeku. Tri crkve Blažene Djevice Marije ukazuju da se topla voda naročito cijenila kao i u prapovijesti i rimskom dobu u tretmanu izlječenje ženske neplodnosti

Kasniji razvoj

Daruvarsko područje je izuzetno bogato srednjovjekovnim spomenicima kulture. Dobra Kuća, Stupčanica, Kristalovac, Vojk-Kerestur, Sv.Duh, Pavlovina, Petrovina, Bagenovac, Sirač i Željnak su samo neki od dvoraca hrvatskog plemstva. O bogatom crkveno-kulturnom životu pored franjevačkog samostana u Podborju svjedoče samostani kao sto su benediktinski Sv. Margarete, pavlinski Sv. Ane i augustinski Sv. Tri Kralja u mjestima Bijela, Vrijeska i Sređani kao i egzistencija 22 srednjovjekovne župe. Provale i osvajanja Turaka sredinom 16. st. prekidaju razvoj područja. Franjevački samostan Sv. kralja Ladislava u Podborju je u to doba bio pretvoren je u tursku pograničnu tvrđavu. Naseljavaju se pravoslavni Vlasi kao čuvari Habsburške Monarhije pred Turskim carstvom, (Vojna krajina i Banska Hrvatska), zapadno odavdje. Prostor trgovišta Toplica s crkvom Blažene Djevice Marije pored geotermalnih vrela, za vrijeme Turaka je bio poznat kao Ilidža.

Nakon izgona Turaka u 1699. područje pada pod upravu bečke dvorske komore do 1745., kada vlastelinstva Podborje, Sirač i Pakrac kupuje grof pl. Antun Janković Daruvarski.
Janković mijenja hrvatsko ime naselja Podborje u Daruvar sa značenjem Ždralov grad na mađarskom jeziku ili preciznije Ždralov dvorac prema prelijepom dvorcu koji je grof započeo graditi u 1771..
Hrvatsko narodno ime Podborje ostaje u upotrebi sve do sredine 20. stoljeća kao dodatak uz imena susjednih naselja kao Batinjani Podborski, Vrbovac Podborski, Doljani Podborski, Podborski Kravjak.

Gospodarski i kulturni razvoj

Julijev park kraj Daruvarskih toplica

S ciljem gospodarskog razvoja dinastija Jankovića naseljava svoje posjede poljoprivrednicima i obrtnicima iz ostatka Hrvatske, iz Češke, Slovačke, Njemačke i Mađarske tako je prostor, rijetko naseljen od ratova s Turcima ponovno napučeni. Doseljenicima s iskustvom u poljodjelstvu, obrtu i trgovini je obećana zemlja za kultivaciju te materija za izgradnju kuća. Izgradnjom prvih gradskih kupki u (1772.) Jankovići su zacrtali jednu od osnovnih funkcija grada Daruvara danas a to je -- termalnog lječilišta. Kasniji grof Julije Janković, (1820 - 1904.), mecena je Ilirskog preporoda te mnogih hrvatskih ustanova nastalih za i nakon vremena Bachovog apsolutizma i kasnije. Potpomogao je gradnju HAZU, (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) Narodnog muzeja, spomenika banu Jelačiću, osnivač je mnogih humanitarnih i prosvjetnih zaklada, osobito u Požeškoj županiji gdje je djelovao na promicanju školstva i narodnog zdravlja. 1821. godine u daruvarska župa u spisima ima zabilježeno da su u Daruvaru bile 42 kuće i ukupno 263 stanovnika, od čega 163 rimokatolika, 80 grčkoistočnjaka (pravoslavnih) i 20 židovske vjere. Pridošli Židovi većinom su došli iz zapadnih ugarskih županija. Židovi su 1860-ih imali svoju općinu ali se ne zna kad je osnovana. Od 1860. gradili su sinagogu i osnovali su groblje. Do 1860. bogoslužje su vršili u kupališnoj zgradi u dvjema sobama koje im je za to ustupio grof Janković. 1860. Julije Janković darovao je mjesnoj židovskoj općini zemljište za groblje. Sinagoga je posvećena 1872. kad je doselila obitelj rabina iz Brašova.

Švicarska vila

Odlaskom iz Daruvara 1879. grofovska porodica Janković prodaje posjede te napušta ove krajeve. Godine 1756. sagrađena pravoslavna crkva koja nosi naziv Parohijska Crkva Sv. Otaca Prvog Vaseljenskog Sabora. Njihovom graditeljskom dijelu pripada župna crkva Presvetog Trojstva iz 1764., Antunova kupka, (1772.), dvorac Janković (1777.), Ivanova kupka (1812.), Škola sestara milosrdnica (1870.). Od gospodarskih objekata u vrijeme između sredine 19. st. i svršetka Prvog svjetskog rata, pošto je glavna gospodarska grana bilo šumarstvo, postojala postojala je pilana. Isto tako tu je bila suknara te i dabas postojeća pivovara od 1840. Brže od industrije razvijali su se trgovina i ugostiteljstvo pošto su bili povezani za lječilišta. Kotar Daruvar je 1912. imao je 63 trgovaca, 412 obrtnika, 68 "sitničara," 41 gostioničara i 92 krčmara. Izgradnja pruge Banova Jaruga - Daruvar - Barč otvorena uz samu nazočnost samog cara, (Franje Josipa I.) u 1897. doprinijela je gradskom razvoju tako da se uskoro izgradeni novi objekti: Restaurant Terasa, Švicarska vila, Vila Arcadia i Centralna Blatna Kupka koja sa svojom velikom kupolom postaje jedan od simbola Daruvara.

Domovinski rat

Spomenik braniteljima Daruvara 1991. - 1995.

Prije nego su počeli velikosrpski napadi na Daruvar, pokazalo se da je Grad Daruvar darovao nekim Srbima koji su se odmetnuli čestice zemljišta na upotrebu zemljište gdje su bile i kuće Hrvata i Čeha. Prema svjedočanstvima odmetnutih Srba, to je napravljeno jer su „trebali napustiti Daruvar i da netko drugi ne bi sve uzeo, lokalni Srbi bi to koristili, jer su to već unaprijed podijelili, cijeli grad, kuće i imanja“.

Domovinski rat u području Daruvara započeo je 19. srpnja 1991. god. kada je u Purnici, općina Sirač iz zasjede izvršen oružani napad na specijalnu policiju i sljedećeg dana ubojstvom troje policajaca u neposrednoj blizini parka grofa Jankovića. Narečena zasjeda i ubojstvo policajaca u središtu grada Daruvara, isplanirana je u policijskoj stanici Daruvar od strane milicajaca pravoslavne vjeroispovjedi. Generalno, do sveopćeg srbočetničkog napada došlo je noću 18./19. kolovoza 1991. god. kada su pobunjeni milicajci srpske nacionalnosti, napustili policijsku postaju te zajedno s odmetnutim srbočetnicima iz pješačkog i minobacačkog oružja napali uži dio grada oko autobusnog, željezničkog kolodvora i gradske tržnice u namjeri da zauzmu policijsku stanicu te tom prilikom zarobljavaju četvoricu policajaca koje odvode na okupirano područje u mjesto Bijela. Isti ti milicajci, od kojih su se najviše isticali rukovodioci Ljubo Banjeglav, Nenad Bursač i Krsta Žarković, prije narečenih oružanih prepada, zajedno u suradnji s JNA iz vojarne Polom, naoružavali su srpska sela vojnim naoružanjem, kao što su vojarnu popunjavali u ljudstvu s domaćim četnicima.

Pobunjenim srpskim policajcima u prodoru u Daruvar suprotstavile su se snage specijalne policije MUP-a RH.

20. kolovoza su srpski agresori izvršili minobacački napad na grad. Mjesni Česi, najbrojnija manjina u Daruvaru, dali su se u obranu grada, tako da su u početnoj fazi Domovinskog rata, Česi činili 30% dragovoljaca gradske obrane. U isto vrijeme, večina daruvarskih Srba se odmetnula u šume, pridruživši se odmetnicima i JNA u napadu na grad Daruvar, a dok su preostali srbi u gradu ostali u svojstvu jataka, špijuna, snajperista i petokolonaša. Četnički vojvoda, bivši direktor daruvarske pivovare Lončar, početkom 9.mj.1991. god. poručuje putem rdija Daruvara, kojeg su imali instaliranog u mjestu Bijela, da branitelji grada Daruvara "dobrovoljno" predaju oružje ili će u protivnom ujahati na bijelom konju u centar grada, gdje će na ražnju peći dvije najdeblje ustaše a po svima ostalima igrati užičko kolo. Tako je ostala i poznata izjava Čakmaka iz Donjeg Daruvara koji je rekao da Hrvate treba zakopati u zemlju do ramena i tanjuračama preči preko glava a od Čeha napraviti robove koji će za njih besplatno raditi. Trećeg dana četničkih napada na grad Daruvar su pristigli policajci iz Đurđevca i Koprivnice s ratnim zapovijednikom Damirom Barbarićem. Za konstatirati je da su prve i najžešće četničke napade na grad Daruvar odbili mladi policijski djelatnici za koje su Srbi milicajci a i pojedini stariji Hrvati milicajci znali posprdo reći "Tuđmanovci", a za koje smo u očima bili ustaše koje rade na razijedinjenju bratstva i jedinstva unutar policijske stanice i grada.

Početkom rujna 1991.god. u dvorištu policijske postaje Daruvar, oformljen je prvi vod ZNG-a od pričuvnog sastava policije koji se nakon pada vojarne "Polom" popunjavao s civilima iz okolnih hrvatskih i čeških sela i u konačnici prerastao u pukovniju. Tijekom rata na grad Daruvar palo je na stotine granata, izvršena mnogobrojna avionska raketiranja i bacanja bombi "krmača", te u više navrata iz aviona na prirubna mjesta grada, bačena "bijela paučina" za koju se i danas nadležna tijela nisu izjasnila o kakvom se to kemijskom otrovu radi. Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, srpski su pobunjenici držali važnu stratešku točku za kontrolu istočnog dijela Daruvara i širega predgrađa Vezmarovu kulu. Hrvatski branitelji oslobodili su ju 29. rujna 1991. godine.

Srbi su u 11. mjesecu 1990. imali u mjestu Dolari, nekih 7 do 8 km od Daruvara, kakosu nazvali "velikosrpski sabor".

Oslobođenjem istočnih dijelova grada Daruvara, krajem 12.mj.1991.god od srbočetničkih formacija, uveliko se normalizirao život u gradu, od čega je najbitnje bilo puštanje vodozahvata u pogon, a koji se do tada nalazio na okupiranom području. Sve do vojnoredarstvene akcije "Bljesak" od strane četnika u više navrata bilo je ubacivanja na oslobođena područja a od kojih je najgnjusniji upad u mjesto Vukovje i odvođenje civila u Batinjsku Rijeku gdje je nad istima izvršeno mučenje i hladna egzekucija, prilikom čega je troje uspjelo preživiti. I taj slučaj a usprkos svjedocima i podnesenom kaznenom prijavom 1994.god. nije rješen od stran Državnog odvjetništva, kao što nisu procesuirane i kaznene prijave za oružane pobunu i agresiju, te ratnog zločina počinjenog nad policajcima, hrvatskim vojnicima i civilima s područja bivše opć. Daruvar, koje su sačinjene i dostavljene Odvjetništvu 1992.god., a sve pod izlikom oprosta ili amnestije ili abolicije.

Gospodarstvo

Vinarija Daruvar

Kada su Nijemci u 18. stoljeću i Česi u 19. doselili u daruvarske krajeve, počeo je gospodarski procvat. U novijoj povijesti, 1998. godine u Daruvaru je bilo registrirano 116 tvrtki, od toga 12 velikih i srednjih. Tomu treba pridodati i još oko 180 obrtnika. Svoje gospodarske resurse Daruvar želi usmjeriti na revitalizaciju poljoprivrede i prehrambene industrije u obiteljskim gospodarstvima, te stvaranje uvjeta za jačanje kontinentalnog turizma za koji postoji snažna osnova (izvori tople vode, športski tereni, šetališta, parkovi, hipodrom).

Gospodarstvo u gradu Daruvaru čini 121 tvrtka, od toga 1 velika, 8 srednjih i 112 malih, te 228 obrtničkih radnji. Od obrtnika možete naći 43 (19%) proizvodnih obrta (zidari, soboslikari, limari, krojači, klesari, vinari, pekari i dr.); 70 (31%) uslužnih obrta (vulkanizeri, zlatari, urari, dimnjačari, elektromehaničari i dr.); 17 (7%) obrta koji pružaju intelektualne usluge, 55 (24%) trgovaca, 22 (10%) ugostitelja i 21 (9%) prijevoznika. Ukupno zaposlenih u gospodarstvu je cca 2300, od toga oko 850 žena.

Važnije tvrtke po granama djelatnosti:

Poljoprivredno prehrambena i slična djelatnost:

Daruvarski vinogradi

• Daruvarska pivovara, sagrađena 1840. godine, osnovao Izidor Janković. proizvodi pivo po izvornoj staročeškoj recepturi pa pivu od tu i ime: "Staročeško pivo". Danas Daruvarska pivovara uspješno opskrbljuje hrvatsko tržište piva s godišnjom proizvodnjom od 255 tisuća hektolitara piva - ili da bude slikovitije - to je 51 milijun boca zapremnine pola litre.
• IRIDA je kratica za Industriju ribe Daruvar. To je tvornica za preradu ribe nastala davno i to na temeljima i tradiciji slatkovodnog ribarstva koje u Daruvaru i okolici ima duboke i davne korijene. Danas IRIDA pored slatkovodne ribe, prerađuje i konfekcionira morsku ribu, glavonošce i druge, raznolike plodove mora.
• Badel 1862. Vinarija Daruvar ili skraćeno samo Vinarija, nastavlja tradiciju proizvodnje kvalitetnih daruvarskih vina na 200 hektara vlastitih vinograda i na još oko 80 hektara vinograda u privatnom vlasništvu. Najzastupljenije vrste vina su: Daruvarska graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay bijeli, sauvignon bijeli i bijeli rajnski rizling.
• Poljodar Tim d.o.o. - tradicija ratarske proizvodnje pšenice, kukuruza, ječma, uljane repice i soje uz primjenu visoke tehnologije, nadopunjena proizvodnjom i doradom sjemenske robe.
• Majdak Promet d.o.o. - tvrtka za uzgoj goveda radi prerade mesa
• Biogal d.o.o. - mini mljekara

Metalsko prerađivačka i slična djelatnost:

• DALIT - tvornica strojeva i ljevaonica željeza (od 1905.)
• MPD - je tvornica pumpi, utemeljena 1960. godine, poznati proizvođač pumpi, filtera, ventila i druge opreme za tešku metalsku industriju.
• SAB d.o.o. - izrada alata i strojeva

Tiskarska djelatnost:

• Daruvarska tiskara d.d.
• Igraf

Tekstilna djelatnost:

• Vesna tekstilna industrija Daruvar, prisutna je na domaćem i inozemnom tržištu već 41 godinu. Bavi se proizvodnjom gornje trikotažne odjeće, muške, ženske i dječje. Zapošljava oko 220 radnika - uglavnom žena. Svoje proizvode plasira na domaćem tržištu putem veletrgovina, a u izvozi u Njemačku, Italiju, Austriju i Francusku.

Daruvarske toplice

Turističke, zdravstvene i slične ustanove:

• Daruvarske toplice su specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju s hotelom "Termal", restoranom "Terasa" i ugostiteljskim objektima u gradu, nositelji su razvoja zdravstvenog turizma, rekreacije i kvalitetne ugostiteljske ponude.
• Termalni vodeni park Aquae Balissae - nalazi se samo 300 metara od centra Daruvara. Smješten je na prekrasnoj poziciji koja je na trokutu između strogog centra grada, Julijevog parka i sportsko-rekreacijske zone. Termalni vodeni park jedan je od elemenata razvoja i obogaćivanja turističke ponude grada, kao i samog kontinentalnog turizma središnje Hrvatske.
• Hotel Mladimir - Mali prelijepi hotel s tri zvjezdice smještem u najzelenijem djelu grada
• Hotel "Balise" - mali, ali ugodno uređen i obnovljen hotel s 2 zvjezdice, smješten u samom centru grada.
• Turistička zajednica grada Daruvara
• Poliklinika "Dr. Maletić" suvremeno opremljena poliklinika koja vrši zahvate s područja estetske kirurgije i urologije
• Poliklinika "Arcadia", gdje možete obaviti stručne preglede, konzultacije, liječenje, te njegu i sve druge oblike medicinske pomoći na području plastične i estetske kirurgije

Razne zadruge i udruge:

• • Udruženje obrtnika grada Daruvara
  • Daruvarska vinogradarska zadruga
  • Pčelarska udruga "Bagrem"
  • Voćarska udruga i dr.

Daruvarska tržnica - Gradska tržnica Daruvar d.o.o. Daruvar, trgovačko društvo u vlasništvu Grada Daruvara, a nalazi se u samoj jezgri grada - Kolodvorskoj ulici. Glavni tržni dani u Daruvaru su srijeda i subota. Grad Daruvar svoje gospodarstvo tradicionalno predstavlja na Međunarodnom gospodarskom sajmu u Bjelovaru.

Gospodarski razvoj je usmjeren prema razvoju turizma u gradu Daruvaru, što mu pridonose bogati prirodni resursi; ljekovita topla voda, poznata izletišta za rekreaciju i odmor (Vinska turistička cesta, Izletište "Vranjevina", Planinarski dom "Petrov vrh" (sa vučnicom i skijalištem) o kojem brine PD "Petrov vrh", šumski proplanci za lov krupne i sitne divljači (lovački domovi) i rijeke te ribnajci za ribolov.

Drugi turistički sadržaji u kojima ovdje možete uživati su; konjički rekreativni sport, sportski aerodrom, hipodrom, sportska dvorana, tenis tereni, stadion malih sportova, nogometni tereni, tereni za odbojku na pijesku i druga raznovrsna ponuda grada. Godišnje se u Daruvaru održava festival vinara i vinogradara Vinodar.

Spomenici i znamenitosti

Crkva Svetih Otaca Prvog Vaseljenskog sabora (1756.) u Daruvaru

Najstariji gingko u Hrvatskoj nalazi se u Daruvaru, ispred Dvorca grofa Jankovića, iz 1780 godine.

• Dvorac Janković
• Parohijska crkva Sv. Otaca Prvog Vaseljenskog Sabora
• Crkva Presvetoga Trojstva u Daruvaru

Škole

Daruvar je dugo vremena bio neznatno naselje čija je važnost porasla nakon što mu je kralj Ferdinand I. 1837. godine dodijelio položaj trgovačkog naselja. Svoju je prvu mješovitu pučku školu Daruvar dobio 1856. godine, a 1866. zahvaljujući novčanoj pomoći grofice Ljudevite Janković započela je s radom i djevojačka škola. Tijekom vremena Daruvar je postao značajno trgovačko i obrtničko središte, pa se ukazala potreba za otvaranjem škole u kojoj naučnici, koji su izučavali zanate, dobivali i neka teorijska znanja iz struke i dodatnog općeg obrazovanja. Stoga je 1887. godine u okviru niže mješovite pučke škole započela s radom i šegrtska škola. Bila je to prva srednja škola u gradu. 1915. godine počela je s radom i ženska stručna škola. 1913. godine počela je s radom i viša pučka škola koja je nakon Prvog svjetskog rata preimenovana u nižu gimnaziju. U razdoblju 1920. - 1928. godine u Daruvaru je radila i viša gimnazija. Daruvar je od svog osnivanja grad višenacionalnog sastava. U njemu je od 1904. do 1921. godine radila niža mađarska (julijanska) škola, a 1922. godine započela je s radom niža češka škola.

Do završetka Prvog svjetskog rata postojale su samo dvije školske zgrade koje su bile namijenjene obrazovanju mladog naraštaja. Jedna je bila ona čiju je gradnju novčano podmirila grofica Ljudevita Janković i zatim dala u skrb sestrama milosrdnicama sv. Vinka Paulskog. Ona je tijekom vremena imala tri velike nadogradnje. Druga je zgrada bila za učenike mješovite niže pučke škole koja se nalazila nasuprot katoličkoj crkvi, a sagrađena je 1887. godine (sada zgrada Gradskog kulturnog centra). Povremeno se, zbog nedostatka prostora, nastava održavala i na drugim lokacijama, uglavnom u privatnim zgradama. Situacija se u stambenom prostoru poboljšala kada je 1919. kupljen nekadašnji Jankovićev dvorac i preuređen za školske potrebe. Nakon što je 1928. godine prestala s radom viša gimnazija umjesto nje je iste godine započela s radom trgovačka škola koja je prerasla u trgovačku akademiju, a obučavala je učenike za činovnička zvanja.

Danas u Daruvaru postoje tri osnovne škole: Osnovna škola Vladimira Nazora Daruvar, koja je smještena u 2 školske zgrade, u Gajevoj i Frankopanskoj ulici, Češka osnovna škola Jan Amos Komenský i osnovna glazbena škola u Glazbenoj školi Brune Bjelinskog Daruvar. Tu su i tri srednje škole: Tehnička škola Daruvar,Gimnazija Daruvar, i Srednja škola Daruvar.

Kultura

Dvorac grofa Jankovića, sagrađen 1771.

Prva organizirana kulturna djelatnost u Daruvaru vezana je za crkvenu i školsku djelatnost. 1877. u Daruvaru je bila osnovana podružnica Matice hrvatske koja je doprinijela daljnjem kulturnom napretku ovih prostora. Veliki doprinos u tome imalo je i Hrvatsko obrtničko, potporno društvo "Zora" u čijem su okviru djelovale folklorna, glazbena i pjevačka sekcija. Česi u Donjem Daruvaru su 1907. osnovali Češku besedu i koja je svoju djelatnost usmjerila na igranje igrokaza, ograniziranje predavanja i širenje kruga čitatelja češke knjige. Nakon Prvog svjetskog rata u Daruvaru je i dalje djelovalo kulturno društvo Zora, a svojim su se radom posebno isticale tamburaška i folklorna sekcija. Iz tamburaške sekcije izrastao je i daruvarski puhački orkestar. 1922. godine je u gradu počela raditi Hrvatska žena koja je svoju pažnju usmjerila na područje prosvjećivanja, morala, zdravlja i ženska pitanja. U Daruvaru je djelovalo i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", dok su Česi i dalje djelovali najviše u okviru češke novine "Jugoslavšti Čechoslovci". Kulturni život međuratnog razdoblja obogatile su brojne sekcije okupljene oko Katoličke akcije (Marijina kongregacija za gospođe, Djevojačko društvo Srce Isusovo, Pjevačko društvo svete Secilije). Nakon Drugog svjetskog rata kulturni život se veoma sporo obnavljao. 1946. godine započela s radom Pučka knjižnica.

Pučko otvoreno učilište osnovano je 1961. godine kao Narodno sveučilište te je tijekom vremena mijenjalo svoje ustrojbene oblike i sadržaje: u sastavu sveučilišta bili su auto-škola, Radio-Daruvar, knjižnica te u dva navrata glazbena škola.

Brončana skulptura "Gola Maja", rad hrvatskog kipara Antuna Augustinčića u Daruvarskim toplicama, simbol liječenja neplodnosti.

Od 1999. godine, sukladno zakonskim odredbama te odlukama osnivača, grada Daruvara, ustanova djeluje pod današnjim nazivom (Pučko otvoreno učilište) koje u svom sastavu ima i podružnicu Hrvatski dom. Hrvatski dom ima svojeg predstojnika, a na čelu POU nalazi se ravnatelj. Na kulturnom području Pučko otvoreno učilište organizira mnogobrojne glazbeno-scenske manifestacije: kazališne predstave, koncerte, kino predstave, prigodne akademije, amaterske festivale, izložbe i sl. U obrazovnom području Učilište nudi razne obrazovne programe, od škole stranih jezika, informatičke škole do ostalih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja kao i hobi programe.

Pored navedenih osnovnih djelatnosti POU skrbi i o razvitku kulturnog amaterizma u gradu Daruvaru (mažoretkinje, folklor, plesne, dramske i dr. sekcije), a od 1999.g pruža i ugostiteljske usluge u obliku disko-večeri u Hrvatksom domu, te caffe-bara Kino. Kino dvorana "30. svibnja", u sastavu Pučkog otvorenog učilišta, kompletno renovirana 2004., opremljena je kinoprojektorima za prikazivanje 35 mm filma te digitalnim surround dolby stereo kino ozvučenjem. Na repertoaru se tako godišnje nađe oko 120 filmova, uglavnom dugometražnih igranih, animiranih, te nešto dokumentarnih filmova.

Svoju su bogatu djelatnost nastavili pripadnici češke nacionalnosti. Pod nadzorom Čehoslovačkog saveza, kao krovne organizacije svih Čeha u tadašnjoj državi, daruvarska Čehoslovačka beseda nastavila je svoju raniju djelatnost. Posebno u svom radu prednjače folklorna i dramska sekcija. U sklopu Besede djeluje i Knjižnica Frane Buriana koja posjeduje velik broj čeških knjiga. U svojemu radu Čehoslovački savez (danas Savez Čeha) brine o cjelokupnom kulturnom životu pripadnika češke nacionalne manjine. On je ujedno jedan od pokrovitelja najvećih manifestacija žetvenih svečanosti i manifestacije učenika čeških škola naše jaro (naše proljeće). Ovdašnji Česi imaju i svoje tjedne novine Jednotu i mjesečnik za školsku djecu Naš koutek (Naš kutić). Građani Daruvara imali su u razdoblju nakon 1945. povremeno svoje novine na hrvatskom jeziku. 1955. počeo je izlaziti Vjesnik komuna koji je, s manjim prekidima, izlazio do 1978. godine. Najvažnije informacije građani Daruvara dobivaju od Radio Daruvara koji je započeo svoje emitiranje 1968. godine.

U Daruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje Središnja knjižnica Čeha u Hrvatskoj.

Foto Film klub Daruvar vrlo je aktivna i ugledna udruga, osnovan 1937.godine, osnivač Milan Pavić, a članovi stalno sudjeluju na domaćim i međunarodnim izložbama i osvajaju nagrade. Astronomsko društvo Kumova slama Okuplja šezdesetak članova. Osnovano 2008.godine.

Šport

• NK Daruvar
• OK Daruvar

• Popis poznatih osoba iz Daruvara

Vanjske poveznice

• Grad Daruvar
• daruvar.net - neovisni gradski info portal
• Daruvarski Portfolio - sve o Daruvaru

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.