Didak Buntić
| Otac Didak Buntić O.F.M. | |
|---|---|
 Didak Buntić u društvu Ise Kršnjavoga. | |
| Crkva | Katolička Crkva |
| Redovi | |
| Ređenje | 29. srpnja 1894. |
| Osobni detalji | |
| Rođen | 9. listopada 1871. Paoča |
| Umro | 3. veljače 1922. Čitluk |
| Nacionalnost | Hrvat |
Didak Buntić (Paoča, 9. listopada 1871. – Čitluk, 3. veljače 1922.) bio je hrvatski prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar.
Rođen je 9. listopada 1871. godine u selu Paoča, pored Čitluka u obitelji Mije i Matije (rođ. Stojić). Na krštenju je dobio ime Franjo. Njegov župnik fra Augustin Zubac poslao ga je na daljnje školovanje u Franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu.[1]
U Franjevački je red ušao 1888. godine te uzeo ime Didak. U novicijat je stupio na Humcu 18. veljače 1888. godine. Svečane je zavjete položio u Innsbrucku 22. veljače 1892. te je tamo i zaređen za svećenika 29. srpnja 1894. godine. U Innsbrucku je završio filozofsko-teološki studij. Uz to je završio i studij klasične filologije.[1]
Predavao je na gimnaziji na Široki Brijeg, uz kraći prekid, 25 godina te je bio ravnatelja gimnazije. Od 1919. bio je provincijal hercegovačkih franjevaca.[1]
Uz to je od 1905. do 1910. u Širokom Brijegu vodio izgradnju crkve. Sustavno je djelovao na promicanju gospodarskih i prosvjetnih prilika u Hercegovini. Upućivao je seljake u naprednije voćarstvo i poljodjelstvo, poticao uzgoj i pravedniji otkup duhana, navodnjavanje poljâ i izgradnju puteva. Program gospodarske i kulturne obnove iznio je u Memorandumu koji je 20. studenog 1909. uputio zajedničkom ministru financija Austro-Ugarske S. Buriánu. Zamislio je prosvjetnu akciju u Hercegovini kojom bi iskorijenio nepismenost. Njegovom pobudom i metodom organizirani su od 1910. vrlo uspjeli analfabetski tečajevi u kojima je opismenjeno oko 13.000 odraslih osoba.[2]
U godinama gladi za I. svjetskoga rata osigurao je u Slavoniji i Srijemu prihvat i smještaj za oko 17.000 glađu ugrožene hercegovačke djece, a uz pomoć Izidora Kršnjavoga, Stjepana Srkulja i Vjekoslava Heinzela otvorio u Zagrebu 1919. konvikt za školovanje siromašnih učenika i studenata. Nakon rata, na sjednici Narodnog vijeća SHS (28. listopada 1918.) izabran je za člana Vijeća. Bio je nositelj liste Hrvatske pučke stranke na izborima za Konstituantu. Izabran u Privremeno narodno predstavništvo, posebno je nastojao da ratni invalidi i udovice ostvare svoja prava, a nezaposleni nađu posao. Umro je na Čitlučkom polju dok je s nekim prijateljima tražio mogućnosti za njegovu melioraciju. Povremeno je pisao u listovima Hrvatstvo (1908.), Hrvatska narodna zajednica (1914.), Kršćanska obitelj (1914. – 1918.), Narodna sloboda (1919. – 1922.). Neka njegova pisma, važni dokumenti onodobnoga društveno-političkog i gospodarskog života, objavljena su posmrtno.[2]
Umro je 3. veljače 1922. godine, na čitlučkom polju, obilazeći radove oko isušivanja i navodnjavanja polja. Prvo je pokopan na Čitluku te su 1938. njegove kosti prenesene u širokobriješku crkvu.[1]
- Humanitarna udruga Fra Didak Buntić[3]
- Međunarodna kulturno-znanstveno-duhovna manifestacija „Didakovi dani”
- prigodom dvadesetog izdanja u listopadu 2023. održana je svečana akademija u HNK-u u Zagrebu na kojoj su sudjelovali i predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH Dragan Čović[4]
- Na pjesme i skladbe Šimuna Šite Ćorića u aranžmanu Igora Tatarevića Ivan Leo Leme režirao je dokumentarno-glazbeni pastoral Didak – svjetlost iz Hercegovine, o njegovu životu i djelu.
- Poznat je pod nadimkom »otac sirotinje« i »zaštitnik Hercegovine«.[1]
- Nepotpun popis
- Stipe Tadić, Marinko Šakota (uredili), Fra Didak Buntić - čovjek i djelo, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2009. (695 str.), ISBN 9789536666638 (elektronička inačica Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. rujna 2022. (Wayback Machine))
- ↑ a b c d e Karlić i Musa 2007, str. 415.
- ↑ a b Hrvatski biografski leksikon - BUNTIĆ, Didak (Franjo) Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora.
- ↑ Humanitarna udruga Fra Didak Buntić, didak.net, pristupljeno 5. svibnja 2022.
- ↑ Obilježena 20. obljetnica Dana fra Didaka Buntića magazin.hrt.hr. HRT. Objavljeno 9. listopada 2023.
- Karlić, Ivan; Musa, Antonio. 2007. "Primijenjena kristologija" fra Didaka Buntića. Nova prisutnost. Kršćanski akademski krug. Zagreb. 14 (3): 409–427
- Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Didak Buntić |
 | Wikicitati imaju zbirke citata o temi Didak Buntić |
- Mrežna mjesta
- Fra Didak Buntić – čovjek i djelo
- Humanitarna udruga fra Didak Buntić
- Nedjeljni Jutarnji o fra Didaku Buntiću, 2. 3. 2008. Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. listopada 2013. (Wayback Machine)
- Fra Didak Buntić – Hrvatski i crkveni velikan (1871. – 1922.)
- Vladimir Lončarević: Katolički oblikovatelji kulture. Fra Didak Buntić - učitelj i dobrotvor Hercegovine Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Glas Koncila, 25. rujna 2011., str. 25.