Dikobrazi Starog svijeta
| Dikobrazi Starog svijeta | |
|---|---|
 Hystrix cristata | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Rodentia |
| Podred: | Hystricomorpha |
| Infrared: | Hystricognathi |
| Porodica: | Hystricidae Fischer de Waldheim, 1817 |
Dikobrazi Starog svijeta (Hystricidae), porodica glodavaca iz Staroga svijeta rasprostranjena na području Europe, Azije, Afrike, Indije i jugoistočne Azije. Glavna karakteristika su im kao i dikobrazima Novog svijeta (Erethizontidae) veoma bodlje po tijelu koje im veoma uspješno koriste u obrani od grabežljivaca, a građene su od keratina.
Dikobrazi su noćni sisavci koji se danju spavaju skrivajući se u rupama koje same iskopaju jakim kandžama dugim do 40 centimetara. Biljožderi su (lišće i grančice), spore i nenasrtljive životinje, ali veoma opasne ako im se približi, pa je zabilježen i slučaj da se dikobraz obranio i od napada čak 17 lavova.[1]
Njihov životni vijek iznosi oko 15 godina. U Keniji su neka plemena njegovo meso koristili za ishranu, a njegove bodlje koristili za izradu nakita.
Potporodice[uredi | uredi kôd]
- Atherurinae Lyon, 1907
- Atherurus F. Cuvier, 1829
- Sivacanthion Colbert, 1933 †
- Trichys Günther, 1876
- Hystricinae Fischer de Waldheim, 1817
- Hystrix Linnaeus, 1758
- Xenohystrix Greenwood, 1955 †
