Dinara

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Dinara. Za brdo istočno od Omiša, pogledajte Omiška Dinara.
Dinara
Dinara Knin Croatia.jpg
Pogled na Dinaru s Kninske tvrđave
Visina Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Troglav - 1913 m
Flag of Croatia.svg Dinara (Sinjal) - 1831 m
Država / pokrajina Flag of Croatia.svg Hrvatska
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Zastava sibensko kninske zupanije.gif Šibensko-kninska županija
Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska županija
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 43°52′00″N 16°35′38″E / 43.86676484°N 16.59390560°E / 43.86676484; 16.59390560Koordinate: 43°52′00″N 16°35′38″E / 43.86676484°N 16.59390560°E / 43.86676484; 16.59390560
Planinarski domovi Planinarska kuća Brezovac (1050 m)
Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m)
Planinarsko sklonište Pume (1630 m)
Planinarsko sklonište Edo Retelj (1450 m)
Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m)[1]
Najbliži gradovi Knin
Sinj
Livno
Vrlika
Ostali vrhovi Ošljak (1589 m)
Jančija glava (1585 m)
Badanj (1281 m)
Dinara na karti Hrvatska
Dinara
Dinara
Pozicija Dinare na karti Hrvatske

Mjestopisni zemljovid

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina često se naziva Dinaridi.

Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine – Dinara, pa se čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.

Dinara.

Popis najviših vrhova[uredi VE | uredi]

Popis vrhova Dinare u RH i BiH viših od 1500 m[2] [3]

  • Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Troglav 1913 m
  • Flag of Croatia.svg Dinara (Sinjal) 1831 m najviši vrh RH
  • Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Lišanj 1793 m
  • Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Klečar 1792 m
  • Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Marino brdo 1789 m
  • Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Šlime 1779 m
  • Flag of Croatia.svg Jančiji vrh (JZ) 1768 m
  • Flag of Croatia.svg Velika Duvjakuša 1708 m
  • Flag of Croatia.svg Gorica (S) 1704 m
  • Flag of Croatia.svg Gnjat/Glavica (I) 1696 m
  • Flag of Croatia.svg Torlakova glava 1674 m
  • Flag of Croatia.svg Jančarska glava 1669 m
  • Flag of Croatia.svg Ošljak 1589 m
  • Flag of Croatia.svg Jančija glava 1585 m
  • Flag of Croatia.svg Velika Glavica 1579 m
  • Flag of Croatia.svg Orlovača 1545 m
  • Flag of Croatia.svg Antića glavica 1539 m
  • Flag of Croatia.svg Čakolica 1521 m
  • Flag of Croatia.svg Jančag 1516 m

Planinarska skloništa i kuće[uredi VE | uredi]

Popis planinarskih kuća i skloništa na planini Dinari[4] [5]:

Uz ova skloništa postojalo je još jedno na području Vještić gore ali je izgorjelo u požaru podmetnutom od strane nepoznatog počinitelja tijekom zime 2012. godine. Tijekom istog razdoblja izgorjelo je i sklonište u Kurtagića docu na Kamešnici također pod istim okolnostima s tim da je to sklonište ponovno izgrađeno i sada nosi naziv po tragično poginulom hrvatskom alpinistu i istaknutom članu HGSS-a Eduardu Edi Retelj, dok sklonište na Vještić gori nije obnovljeno. [6]

Povijest[uredi VE | uredi]

Današnja državna granica između Hrvatske i BiH na planini Dinari se proteže duž tako zvane linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Otomanskog carstva i Venecije. Nakon Morejskog rata od 1715. i mira u Požarevcu 1718. godine, tu su graničnu liniju u razdoblju od 1721. - 1723. na terenu utvrdili mletački providur u Dalmaciji Alvise Mocenigo i otomanski opunomoćenik Mehmed Sialy.[7]

Tijekom samih početaka Domovinskog rata prilikom okupiranja značajnog dijela Dinare pobunjeni Srbi su zauzeli položaje na liniji brana Peruća - selo Vučipolje - Opsenjak - Karaula (vrh grebena Debelog brda) - Ravno Vrdovo - Bračev dolac - Vještić gora te cijela sjeverna padina Dinare do sela Rujani i Čelebići uz Livanjsko polje u BiH.

Operacija Zima '94. odvijala se u razdoblju od 29. studenog do 24. prosinca 1994. godine na području Livanjskog polja i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km - ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a. U tom razdoblju po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i terenu na području planine Dinare izgrađeno je velika mreža makadamskih cesta te na nekoliko izraženih visinskih točaka iskopani su rovovi i bunkerski zaštitni ukopi. U operaciji Zima '94. poginulo je 29 branitelja, 19 ih je teško, a 39 lakše ranjeno, dok su trojica nestala, broj poginulih, ranjenih i nestalih na srbskoj strani nije poznat. Na dijelu planine koji se proteže od sela Vučipolje preko grebena Debelog brda do napuštenog sela Bračevog doca pri Vještić gori postoji dio miniranog prostora.

Biljni i životinjski svijet[uredi VE | uredi]

Biljni svijet[uredi VE | uredi]

Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je endemskih.

Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak (pješčarska gušarka, Arabidopsis halleri i hrvatska gušarka), proljetnica (dinarsko mišije uho), dalmatinsko zvonce, šaša, krški runolist, srčenjak, obična borovica i dlakavi pjenišnik. U rijetkim šumama prevladava jasen, hrast medunac, hrast kitnjak i klen a na većim nadmorskim visinama bukva te smreka, jela, planinski bor i obični bor.

Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava malina u malinjacima, divljih kupina, drinina, razdelija i šumskih jagoda kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta.

Životinjski svijet[uredi VE | uredi]

Ptice[uredi VE | uredi]

U ornitološkom smislu masiv planine Dinare sa svojim specifičnim reljefom te blizinom velikih vodenih površina jezera Peruće i porječja rijeka Cetine i Krke sukladno direktivi EU o zaštiti divljih ptica proglašen je područjem pod posebnom zaštitom.

Od ptičijih vrsta na području Dinare uz mnoge valja spomenuti običnog fazana, prepelicu, planinsku ševu, crvenonoga prutka tj. šljuku, ćukavicu, crnoprugastog trstenjaka a od većih grabljivica suri orao, orao zmijar i sivi sokol. Također je ponekad viđen i bijeloglavi sup najvjerovatnije u svom preletu prema Cresu.

Sisavci[uredi VE | uredi]

Na području planine Dinare od sisavaca obitava mrki medvjed, vuk, ris, divlja mačka, lisica, divlja svinja, jazavac, zec i ugrožena endemska vrsta dinarski miš Dolomys bogdanovi longipedis.

Zmije[uredi VE | uredi]

Od gmazova na području planine Dinare živi oko 15 vrsta guštera, zmija i vodozemaca, od kojih je nekoliko vrsta ugroženo zbog smanjenja životnog prostora.

Herpetologija na području planine Dinare: obična smukulja (smuculja), šara poljarica (šarulja), poskok, pjegavi daždevnjak, sljepić (blavor), planinski žutokrug i planinski vodenjak.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Dinara