Dinastija Aviz
| Dinastija Aviz | |
|---|---|
 Grb dinastije Aviz | |
| Država | Kraljevina Portugal |
| Matična kuća | Burgundija-Portugal |
| Mlađe linije | Braganza • Braganza-Brazil |
| Naslovi | portugalski kralj kralj Algarve |
| Osnutak | 1385. |
| Osnivač | Ivan I. Dobri |
| Izumrli | 1580. ili 1583. |
| Zadnji vladar | Henrik II. ili Anton I. |
Aviz ili Avis, portugalska vladarska dinastija koja je vladala Kraljevinom Portugal u razdoblju od 1385. do 1580. godine. Osnivač dinastije bio je veliki meštar aviškog viteškog reda Ivan († 1433.), nezakoniti sin portugalskog kralja Petra I. († 1367.) i polubrat Ferdinanda I. Lijepog († 1383.), posljednjeg portugalskog kralja iz burgundske dinastije.[1]
Pravo na prijestolje, kralja Ivana I. od Aviza, osporila je Kraljevina Kastilija, odnosno kraljica Beatrica Portugalska († o. 1420.) koja je polagala pravo na prijestolje. Njen suprug, kastiljski kralj Ivan I. Kastilski († 1390.) doživio je konačan poraz u bitci kod Aljubarrota, 1385. godine kojom je Ivan I. Portugalski obranio svoje pravo na portugalsku krunu.[2]
Za vrijeme vladavine dinastije Aviz nad Portugalom, zemlja se preobrazila iz male, izolirane poljoprivredne kraljevine na rubnom području kršćanstva u svjetsku pomorsku, istraživačku, trgovačku i kolonizatorsku silu. Dinastija je doživjela svoj vrhunac za vrijeme vladavine kralja Manuela I. Sretnog (1495. – 1521.) tijekom koje je uspostavljeno Portugalsko Carstvo, zahvaljujući velikim geografskim otkrićima i stvaranju portugalskih trgovačkih kolonija u Južnoj Americi, Africi, Indiji i na drugim dijelovim južne Azije. Daljnja pomorska istraživanja i kolonizacije nastavljene su za njegova nasljednika, kralja Ivana III. Pobožnog (1521. – 1557.), za čije je vladavine koloniziran Brazil.[3]
Dinastija je izumrla i zamijenjena drugom na neobičan način. Za zadnjeg kralja izabran je kardinal Henrik I. (1578. – 1580.) koji nije bio predviđen za kralja, jer je bio najmlađi od šestoro braće, pa su ga u obitelji uputili u crkvenu karijeru. Međutim, sva braća su umrla prije njega, kao i njihovi muški potomci te u trenutku smrti njegova rođaka, kralja Sebastijana, 1578. godine, nije bilo nijednog drugog muškog člana dinastije koji bi preuzeo prijestolje. Prijestolonasljednički položaj zatekao ga je na kardinalskoj funkciji, pa je morao postati kraljem. Htio se razrediti od svećeničke odore, da bi se mogao oženiti i zasnovati obitelj, no papa Grgur XIII. nije to odobrio. Poslije njegove smrti, 1580. godine, nastala je sukcesijska kriza u Portugalu. Pojavio se još jedan muški član obitelji, Antun I., nezakoniti unuk kralja Manuela I., ali nije uspio nametnuti se i zadržati prijestolje. Nakon njega na čelo Portugala došli su španjolski Habsburgovci,[4] odnosno kralj Filip I. Razboriti (po španjolskom brojanju, Filip II.).
Popis portugalskih kraljeva iz dinastije Aviz
[uredi | uredi kôd]- Ivan I. Dobri, 1385. – 1433.
- Eduard I. Filozof, 1433. – 1438.
- Alfons V. Osvajač, 1438. – 1481.
- Ivan II., 1481. – 1495.
- Manuel I. Sretni, 1495. – 1521.
- Ivan III. Pobožni, 1521. – 1557.
- Sebastijan, 1557. – 1578.
- Henrik I., 1578. – 1580.
- Antun I., 1580.
- ↑ Dinastija Aviz (1385. – 1580.)
- ↑ Dinastija Aviz, 1383. – 1580. – Britannica Online]
- ↑ Uspon i pad dinastije Aviz u Portugalu – smarthistory.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. studenoga 2025. Pristupljeno 16. ožujka 2026.
- ↑ dnevno.hr: Kardinal postao kraljem – 1578. Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2013. (Wayback Machine), dnevno.hr, 3. kolovoza 2012.
- Avis Hrvatska enciklopedija