Dodatak:Glosar kriptologije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pojmovi vezani za kriptologiju s popisom osoba


Sadržaj: 0–9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z ŽPopis osoba


0-9[uredi VE | uredi]

A[uredi VE | uredi]

ADFGVX

Ime za šifru koju je rabila njemačka vojska za vrijeme Prvog svjetskog rata

AES

Standard za napredno šifriranje (en. Advanced Encription Standard), unaprijeđen DES standard, s promjenjivom dužinom ključa i bloka.

Algoritam

Konačan niz precizno definiranih koraka u rješavanju nekog problema.

Algoritam asimetričnog ključa

Ili kriptografija s asimetričnim ključem, gdje se koriste posebni ključevi (javni i tajni ključ) za šifriranje i dešifriranje.

Algoritam simetričnog ključa

Ili kriptografija sa simetričnim ključem, gdje pošiljatelj i primatelj koriste isti ključ za šifriranje i dešifriranje.

Albertijeva šifra

ime je za prvu poliabecednu šifru, a izmislio ju je talijanski polimat Leone Battista Alberti oko 1470. godine.

Alfabet

Skup slova (znakova) nekog jezika. Obično se podrazumijeva abeceda ili azbuka.

Atbaš

naziv je za klasičnu šifru za hebrejsku abecedu, i radi na principu substitucijske šifre, tako što se prvo slovo abecede alef za zadnje slovo hebrejske abecede tav (zadnji), bet (drugo) za predzadnje šin i tako redom.

Autoključ

Vidi: šifra s autoključem.

B[uredi VE | uredi]

Bifidska šifra

u kriptografiji ime za šifru koja koristi Polibijev kvadrat sa transpozicijom, a difuziju postiže frakcioniranjem. Ovu je šifru izumio francuski kriptograf Felix Delastelle 1901.
Više šifarskih diskova Bombe simuliraju akciju jedne Enigme

Blok šifra

Šifriranje se izvodi na bloku podataka fiksne dužine. Koristi se i izraz en. off-line šifra, jer se načelno podatci prvo šifriraju, pa zatim šalju.

Bomba

Britanski elektromehanički stroj korišten za dekriptiranje poruka šifriranih njemačkom Enigmom.

C[uredi VE | uredi]

Cezarova šifra

Jedna od najprostijih i najrasprostranjenijih šifara. Dobila je ime po Juliju Cezaru. Ne pruža nikakvu zaštitu.

Č[uredi VE | uredi]

Ć[uredi VE | uredi]

D[uredi VE | uredi]

Dekriptiranje

Djelatnost kriptoanalize, dobijanje otvorenog teksta kad ključ nije poznat. Vrše je osobe kojima poruka nije namijenjena.

DES

Standard za šifriranje podataka (en. Data Encryption Standard), ranije najkorišteniji algoritam simetričnog ključa, zamijenjen naprednijim AES standardom.

Dešifriranje

Postupak dobijanja otvorenog teksta iz šifrata kad je poznat ključ. Vrši ga osoba kojoj je poruka namijenjena.

[uredi VE | uredi]

Đ[uredi VE | uredi]

E[uredi VE | uredi]

Enigma

Njemačka rotor mašina za šifriranje, korištena prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Enkripcija

Drugi naziv za šifriranje.

F[uredi VE | uredi]

Frekvencija slova hrvatskog jezika.

Frekvencijska analiza

Analiza frekvencije slova nekog jezika, jedan od osnovnih postupaka u pokušaju razbijanja šifre.

G[uredi VE | uredi]

Gronsfeldova šifra

Varijanta Vigenèreove šifre, umjesto alfabeta koristi 10 znamenki. Bila je popularna u Evropi, iako je slabija od Vigenèreove.

H[uredi VE | uredi]

I[uredi VE | uredi]

Indeks podudarnosti

Ili indeks koincidencije (en. index of coincidence), mjera neravnomjernosti frekvencije slova.

J[uredi VE | uredi]

Javni ključ

Kod algoritma asimetričnog ključa, to je ključ koji se objavljuje i služi pošiljatelju da šifrira poruku.

Jednokratni blok

Sistem (en. one-time pad) kod kojeg su ispunjeni uvjeti da je ključ slučajan, jednak dužini otvorenog teksta i da se ne koristi više od jednom, predstavlja neprobojnu šifru.

K[uredi VE | uredi]

Klasična Cezarova šifra s pomakom 3

Klasična šifra

Obuhvaća šifre koje su korištene u prošlosti, šifriranje "s olovkom i papirom", proste šifre zamjene i pomjeranja.

Ključ

Nezavisna vrijednost (bit, slovo, alfabet) u šifarskom algoritmu.

Kod

Vrsta šifre, kod koje se zamjena vrši na nivou značenja, riječi i izrazi se zamjenjuju drugima, a vrši se i sažimanje. Zbog slabosti je zapostavljen u modernoj kriptografiji.

Kriptoanaliza

Oblast kriptologije, znanost koja se bavi dekodiranjem, razbijanjem šifri i izučavanjem kriptografskih metoda protivnika.

Kriptoanalitičar

Osoba koja se bavi kriptoanalizom.

Kriptografija

Dio kriptologije, znanost o nerazumljivom pisanju poruka i njihovom čitanju kada je poznat primijenjeni postupak.

Kriptozaštita

Oblast kriptologije čija je osnovna funkcija osiguranje zaštite tajnosti sadržaja poruka.

Kriptolog

Osoba koja se bavi kriptologijom.

Kriptologija

Znanost koja se bavi izučavanjem i definiranjem metoda za zaštitu informacija i pronalaženjem metoda za dekriptiranje. Ima dvije osnovne oblasti, kriptozaštitu i kriptoanalizu. Objekti izučavanja su pisane (kriptografija), govorne (kriptofonija), vizuelne i druge poruke.

L[uredi VE | uredi]

Lorenz SZ

Njemačka mašina za šifriranje korištena za vrijeme Drugog svjetskog rata u teleprinterskom saobraćaju. Koristila je šifru toka.

Lj[uredi VE | uredi]

M[uredi VE | uredi]

Moderna šifra

Moderni, napredni tipovi šifri, gdje se načelno koristi snaga računala (za generiranje ključeva).

Monoalfabetska šifra

Šifra kod koje se kao ključ koristi samo jedan alfabet.

N[uredi VE | uredi]

Napad

Djelatnost kriptoanalize u cilju otkrivanja algoritma šifre, ključa ili otvorenog teksta.

Napad "grubom silom"

Napad kod koga se istražuju sve moguće kombinacije šifre, bez upotrebe drugih metoda kriptoanalize.

Neprobojna šifra

Šifra koju nije moguće razbiti (fr. le chiffre indéchiffrable).

Nihilistička šifra

ime je za simetričnu šifru koju su koristili ruski nihilisti tokom 1880-ih za organiziranje terorističkih napada na carski režim. Osnova ove kriptografske metode je Polibijev kvadrat sa izmješanom abecedom, i tajni ključ

Nj[uredi VE | uredi]

O[uredi VE | uredi]

Otvoreni tekst

Tekst poruke na prirodnom jeziku koji treba poslati.

P[uredi VE | uredi]

Ponavljajući ključ

Ključ koji se ponavlja onoliko puta, koliko je potrebno da odgovara dužini otvorenog teksta.

Prisluškivač

Osoba koja presreće poruke koje joj nisu namijenjene.

Q[uredi VE | uredi]

R[uredi VE | uredi]

Razbijanje šifre

Djelatnost kriptoanalize u cilju pronalaženja algoritma šifre, ključa i dobijanje otvorenog teksta.

ROT13

Cezarova šifra s pomakom 13, koristi se na Internetu za skrivanje spojlera.

Rotor mašina

Elektromehanički stroj s rotirajućim diskovima, služio je za brzo šifriranje i dešifriranje.

S[uredi VE | uredi]

SIGABA

Rotor mašina za šifriranje koju su koristile SAD za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.

Slabost šifre

Osobine šifre (statističke, lingvističke...) koje kriptolozi koriste pri njenom razbijanju.

Snaga šifre

Sposobnost šifre da odoli napadima kriptoanalize.

Š[uredi VE | uredi]

Reprodukcija šifarskog diska Konfederacije.

Šifarski disk

Obično dva prstena jedan unutar drugog, pokretan i nepokretan, po čijim obodima su raspoređeni alfabeti. Koristi se umesto Vigenèreove tablice za brzo šifriranje i dešifriranje.

Šifra

Kriptografski algoritam, skup mjera i postupaka za šifriranje i dešifriranje.

Šifra četiri kvadrata

ime za simetričnu kriptografsku metodu koju je izumio francuski kriptograf Felix Delastelle.

Šifriranje ključem

vrsta monoabecende substitucije, gdje se šifrirana abeceda napravi tako što se prvo izabere ključ u kojem se ne ponavljaju slova, i ovaj ključ se prvo napiše dok poslje ključa sljedi ostatak abecede

Šifra zamjene

Šifra kod koje se slovo otvorenog teksta zamjenjuje drugim slovom u šifratu.

Šifra polialfabetske zamene

Šifra kod koje se za svaki sljedeći element (slovo, riječ) mijenja alfabet zamjene.

Šifra pomjeranja

Šifra kod koje se slova otvorenog teksta pomjeraju u šifratu.
Šifra s autoključem
Inačica Vigenèreove šifre, kod koje iza ključne riječi slijedi ponovljen otvoreni tekst (pomaknut za dužinu ključne riječi).

Šifrat

Proizvod šifriranja, šifrirani tekst.

Šifra toka

Ili šifra niza (en. stream cipher), kojom se šifrira kontinuirani niz podataka. Rabi se i izraz en. on-line šifra, kad se podatci šifriraju "u hodu", tijekom slanja.

Šifrirani tekst

Skrivena, tajna poruka koja je rezultat izvršenog šifriranja, šifrat.

Šifriranje

Proces maskiranja poruke radi njene zaštite od prisluškivanja.

T[uredi VE | uredi]

Tabula recta, odnosno Vigenèreova tablica
Tabula recta
Vigenèreova tablica, osnovna tablica za šifriranje i dešifriranje.

Tajni ključ

Kod algoritma asimetričnog ključa, to je ključ kojim primatelj dešifrira poruku; tajan je za svakoga, osim za primatelja.

Typex

Britanska rotor mašina za šifriranje, korištena u vrijeme oko Drugog svjetskog rata.

U[uredi VE | uredi]

Uzastopni ključ

Inačica Vigenèreove šifre (en. running key), ključ koji ima dužinu otvorenog teksta.

V[uredi VE | uredi]

Veličina ključa

Ili dužina ključa, jedan od osnovnih elemenata snage ili slabosti šifre.

Vigenèreova tablica

Vidi: Tabula recta.

Vigenèreova šifra

Vrsta polialfabetske šifre, zamjena se vrši s više alfabeta.

W[uredi VE | uredi]

X[uredi VE | uredi]

Y[uredi VE | uredi]

Z[uredi VE | uredi]

Ž[uredi VE | uredi]

Sadržaj: 0–9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z ŽNa vrh stranice


Popis osoba[uredi VE | uredi]

Talijanski slikar, pjesnik, glazbenik, arhitekt, lingvist, filozof i kriptograf, napravio je prvu polialfabetsku šifru.
Saudijskoarabijski inženjer, poznat po radovima iz istorije kriptologije (po njemu, otkrića arapskih kriptografa datiraju oko 300 godina prije europskih).
Engleski znanstvenik, matematičar, filozof i inženjer. Smatra se da je razbio Vigenèreovu šifru pre Kasiskog.
Talijanski kriptograf, prvi je opisao Vigenèreovu šifru.
Irski znanstvenik, modificirao dekripciju Vigenèreove šifre.
Rimski državnik i vojskovođa, u prepisci sa svojim generalima koristio je šifru, koja je po njemu dobila ime.
Američki kriptolog, koristio indeks podudarnosti za razbijanje Vigenèreove šifre.
Major Pruske vojske, kriptograf i arheolog, prvi opisao postupak napada na polialfabetske šifre.
Američki povjesničar, žurnalist i pisac, poznat po radovima iz kriptografije i obavještajne službe. Poseban doprinos ima njegova knjiga "Razbijači kodova" o povijesti kriptografije.
Nizozemski lingvist i kriptograf, autor inačice Kasiskijevog testa.
Američki nobelovac, inženjer i matematičar, "otac teorije informacija", dokazao neprobojnost jednokratne bilježnice.
Rimski odvjetnik i književnik, u Cezarovoj biografiji opisuje korištenje šifre.
Nemački opat i okultist, pronašao Vigenèreovu tablicu.
Engleski matematičar i kriptograf, razbio šifru njemačke Enigme. Smatra se ocem modernog računarstva.
Francuski diplomat i kriptograf kome je nezasluženo pripisano otkriće Vigenèreove šifre. Otkrio je šifru s autoključem.


Sadržaj: 0–9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z ŽNa vrh stranicePopis osoba


Vidi još[uredi VE | uredi]