Dodatak:Popis bosanskih kraljeva

Izvor: Wikipedija

Bosanski banovi su bili vladari Bosne.

Bosanski kraljevi (1377. – 1463.)[uredi | uredi kôd]

  •       Osobe označene sivom bojom su nosile naslov, ali nikad nisu vladale cijelim kraljevstvom.
Ime Grb Bilješke Supružnik
Tvrtko I.
1377.1391.
Tvrtko I. Kotromanić.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Osvojio Dalmaciju i dijelove Srbije i Hrvatske. Bosna politički stabilna. Razvijaju se gradovi, trgovina i rudarstvo. Doroteja Bugarska
Stjepan Dabiša
1391.1395.
Stjepan Dabiša1.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Unuk bana Stjepana I, izgubio Hrvatsku i Dalmaciju. Priznao ugarskog kralja Žigmunda za svog nasljednika. Jelena Gruba
Jelena Gruba
1395.1398.
Jelena Gruba1.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Udovica Stjepana Dabiše, Jelena je izabrana za vladaricu od bosanskog plemstva. De facto je imala vrlo malo moći, budući da su velikaši ojačali. Smijenjena. Stjepan Dabiša
Stjepan Ostoja
1398.1404.
Stjepan Ostoja.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Izvanbračni sin Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon Jelenine smjene, ali ubrzo protjeran. Vratio se 1409. i sljedeće tri godine se borio za vlast s Tvrtkom II. Vitača;
Kujava
Jelena Nelipčić
Tvrtko II.
1404.1409.
Tvrtko II. Kotromanić.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Sin Tvrtka I, postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Borio se s neprestanim pobunama. Bosna doživljava razvoj trgovine, rudarstva i domaćeg gradskog stanoviništva. NN
Doroteja Gorjanska
Stjepan Ostoja
1409.1418.
Stjepan Ostoja.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Vitača;
Kujava
Jelena Nelipčić
Stjepan Ostojić
1418.1421.
Stjepan Ostojić.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Sin Ostoje i Kujave, obnovio savez s Mlečanima. neoženjen
Tvrtko II.
1421.1433.
Tvrtko II. Kotromanić.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg NN
Doroteja Gorjanska
Radivoj Ostojić
1433.1235.
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Izvanbračni sin Ostoje, podržavan od Osmanlija u borbi s Tvrtkom II. za krunu. Vladarski status osporen. Katarina od Velike
Tvrtko II.
1421.1433.
Tvrtko II. Kotromanić.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg NN
Doroteja Gorjanska
Stjepan Tomaš
1433.1461.
Stjepan Tomaš.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Priznat od pape kao zakoniti kralj. Protjerivao patarene. Na početku u sukobu s hercegom Stjepanom. ?
Stjepan Tomašević
1461.1463.
Stjepan Tomašević1.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Sin Tomaša i Vojače, pogubljen pri padu Bosne pod osmansku vlast. Jelena Branković
Matija Radivojević
1465.1471.
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Sin Radivoja Ostojića, iz dinastije Kotromanića. ?
Nikola Iločki
1471.1477.
Nikola Iločki.jpg
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Ban Mačve, Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te vojvoda Transilvanije. Doroteja Széchy
Matija Vojsalić
1472.1476.
Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg Iz obitelji Hrvatinića, smijenjen zbog kovanja zavjere s Ugarima protiv Osmanlija. ?

Naslovi[uredi | uredi kôd]

Bosanski kraljevi su koristili dva naslova: kratki i složenu. Kratki naslov je glasilo:

Po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju i k tomu[1]
(latinski:
Gratia Dei rex Serbiae, Bosniae, maritimarum partium, etc).

Složeni naslov je glasio:

Po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Dalmaciji, Hrvatskoj, Donjim krajem, Zapadnim stranam, Usori, Soli i Podrinju i k tomu[1]
(latinski:
Dei gratia rex Serbiae, Bosniae, Maritimarum partium, Chulmensium Terrarum, Dalmatiae, Croatiae, partis inferioris, Occidentalium partium, Usoriae, Soliae, Podriniae, etc)

Rodoslov[uredi | uredi kôd]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Tvrtko I.
1340.–1387.
 
Stjepan Dabiša
fl. 1391.–1395.
 
Jelena Gruba
fl. 1391.–1399.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Ostoja
umro 1418.
 
 
 
 
Tvrtko II.
fl. 1382.–1443.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Ostojić
umro 1421.
 
 
Radivoj Ostojić
umro 1463.
 
Stjepan Tomaš
umro 1461.
vladao 1443.–61.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Matija Radivojević
umro poslije 1471.
 
Stjepan Tomašević
1438.-1463.
 
 
 
 

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Zemaljski muzej u Sarajevu, Bulletin du Museé de la République socialiste de Bosnie-Herzégovine à Sarajevo: Archéologie,1954.