Većina svih otoka je danas sastavni dio jedne države, ili je sami otok jedna država. Otoci s međunarodnom granicom su rijetke iznimke. Tijekom ranijih stoljeća su političke podjele otoka bile puno češće.
| Ime otoka | politička pripadnost | Veličina u km² | trenutna granica od |
| Nova Gvineja | Indonezija, Papua Nova Gvineja | 786.000 | 1949 |
| Borneo | Brunej, Indonezija, Malezija | 743.122 | 1963 |
| Irska | Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska | 84.421 | 1921 |
| Hispaniola | Dominikanska republika, Haiti | 74.700 | 1808 |
| Ognjena zemlja | Argentina, Čile | 71.500 | 1881 |
| Timor | Indonezija, Istočni Timor | 33.850 | 2002 |
| Corocoro | Gvajana, Venecuela | 690 | ? |
| Sebatik | Indonezija, Malezija | 452 | 1891 |
| Usedom | Njemačka, Poljska | 445 | 1945 |
| Saint Martin | Francuska, Nizozemski Antili | 93 | 1648 |
| Kataja1 | Finska, Švedska | 0,71 | 1809 |
| Otok Kralja Fahd Damms2 | Bahrein, Saudijska Arabija | 0,66 | ca. 1986 |
| Märket | Finska, Švedska | 0,033 | 1809 |
1 Kataja nije podijeljena od 1809. Prvobitno švedski, ovaj otok je s vremenom rastao u pravcu Finske.
2 Ovaj bezimeni otok je umjetna tvorevina napravljena radi olakšanja carinskih formalnosti.
