Dodatak:Popis poljskih vladara

Izvor: Wikipedija
Mješko I.
Bolesław I. Hrabri
Bolesław III. Krivousti
Kazimir III. Veliki
Henrik Valois
Stjepan Bátory
Vladislav IV.
Ivan III. Sobieski
August II. Jaki
Stanislav I. Leszczyński
August III.
Ime Dinastija Naslov od - do Primjedbe
Lech   knez Poljana       povjesnost sporna;
Krak   knez Vislana       povjesnost sporna;
Popiel   knez Poljana 840. - 870. povjesnost sporna;
Sjemovit Pjastovići knez Poljana 870. - 900. povjesnost sporna;
Lestek Pjastovići knez Poljana 900. - 930. povjesnost sporna;
Sjemomisl Pjastovići knez Poljana 930. - 960. povjesnost sporna;
Mješko I. Pjastovići knez Poljske 960. - 992. Pokrštavanje Poljaka 966. godine
Boleslav I. Hrabri Pjastovići knez Poljske,
od 1025. kralj
992. - 1025. Personalna unija Poljske i Češke 1003. - 1004.
Mješko II. Lambert Pjastovići 1025. - 1031. poljski kralj,
od 1032. knez
1025. - 1031. Kao kralj (I.);
Bezprym Pjastovići poljski knez 1031. - 1032.
Mješko II. Lambert, Oton Boleslavović i Detrik Pjastovići 1032. - 1033. poljski kneževi 1032. - 1033. (suvladari, podijelili zemlju)
Mješko II. Lambert Pjastovići poljski knez 1033. - 1034. (sam)
Kazimir I. Obnovitelj Pjastovići poljski knez 1034. - 1058.
Boleslav II. Smjeli Pjastovići 1058. - 1076. poljski knez,
1076. poljski kralj
1058. - 1079.
Vladislav I. Herman Pjastovići poljski knez 1079. - 1102.
Zbignjev Pjastovići poljski knez 1102. - 1107.
Boleslav III. Krivousti Pjastovići poljski knez 1102. - 1138. Uvođenje seniorata 1138. Mala Poljska s Krakowom postala seniorna kneževina. Najstariji iz dinastije Pjastovića postaje seniorski knez (princeps) Poljske i time ima primat nad svim drugim poljskim kneževima. 1177. propast 'Ustava' pod Kazimirom II.; potvrđen u Sejmu 1180.
Vladislav II. Izgnanik Pjastovići seniorski knez Poljske 1138. - 1146.
Boleslav IV. Kovrčavi Pjastovići seniorski knez Poljske 1146. - 1173.
Mješko III. Stari Pjastovići seniorski knez Poljske 1173. - 1177.
Kazimir II. Pravedni Pjastovići seniorski knez Poljske 1177. - 1194.
Leško I. Bijeli Pjastovići seniorski knez Poljske 1194. - 1198.
Mješko III. Stari Pjastovići seniorski knez Poljske 1198. - 1202. (ponovno)
Vladislav III. Tankonogi Pjastovići seniorski knez Poljske 1202. - 1206.
Leško I. Bijeli Pjastovići seniorski knez Poljske 1206. - 1210. (ponovno)
Mješko IV. Krivonogi Pjastovići seniorski knez Poljske 1210. - 1211.
Leško I. Bijeli Pjastovići seniorski knez Poljske 1211. - 1227. (ponovno)
Vladislav III. Tankonogi Pjastovići seniorski knez Poljske 1228. - 1229. (ponovno)
Konrad Mazovski Pjastovići seniorski knez Poljske 1229. - 1232.
Henrik I. Bradati Pjastovići seniorski knez Poljske 1232. - 1238.
Henrik II. Pobožni Pjastovići seniorski knez Poljske 1238. - 1241.
Konrad Mazovski Pjastovići seniorski knez Poljske 1241. - 1243. (ponovno)
Boleslav V. Ćelavi Pjastovići seniorski knez Poljske 1243. - 1279.
Leško II. Crni Pjastovići seniorski knez Poljske 1279. - 1288.
Henrik IV. Prob Pjastovići seniorski knez Poljske 1288. - 1290.
Premislav II. Pjastovići 1290. - 1291.
seniorski knez Poljske,
od 1295. poljski kralj
1290. - 1296. Njegovom krunidbom za poljskoga kralja nestaje seniorat.
Vaclav I. Přemyslovići od 1291.
knez Krakowa, do 1295. seniorski knez Poljske,
od 1300. poljski kralj
1300. - 1305. Personalna unija Češke i Poljske 1300. - 1305.
Vaclav II. Přemyslovići poljski kralj 1305. - 1306. Titularni kralj, nikad nije okrunjen.
Vladislav I. Lokietek Pjastovići od 1306.
knez Krakowa,
od 1320. poljski kralj
1306. - 1333. Kao kralj (I.);
Kazimir III. Veliki Pjastovići poljski kralj 1333. - 1370. Kao kralj (I.);
Ludovik I. Anžuvinac
Anžuvinci
poljski kralj 1370. - 1382. Personalna unija Poljske i Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva 1370. - 1382.
Jadviga Anžuvinci
poljska kraljica 1384. - 1399. Od 1386. zajedno s Velikim knezom Vladislavom; personalna unija Litve i Poljske do 1569. tada realna unija.
Vladislav II. Jagelovići poljski kralj 1386. - 1434.
Vladislav III. Jagelovići poljski kralj 1434. - 1444. Vladislav je od 1440. bio i ugarsko-hrvatski kralj. Poginuo je 1444. u bitki kod Varne u borbi Turaka pokušavajući spasiti Bizant. Personalna unija Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva i Poljske 1440. - 1444.
Kazimir IV. Jagelovići poljski kralj 1447. - 1492. Kao kralj (II.);
Ivan I. Albert Jagelovići poljski kralj 1492. - 1501.
Aleksandar Jagelovići poljski kralj 1501. - 1506.
Sigismund I. Stari Jagelovići poljski kralj 1506. - 1548.
Sigismund II. August Jagelovići poljski kralj 1548. - 1572. Sigismund August bio je posljednji poljski kralj iz dinastije Jagelovića. Za njegove vladavine unija Poljske i Litve postala je realna. Poljsko-Litavska Unija postala je plemićka republika u kojoj plemstvo bira kralja.
Henrik Valois Kapetovići
Valois
poljski kralj 1573. - 1574.
Stjepan Báthory - poljski kralj 1575. - 1586.
Sigismund III. Vasa Vasa poljski kralj 1587. - 1632. Sigismund Vasa bio je od 1592. pa dok ga nije svrgnuo švedski parlament godine 1599. i švedski kralj. Personalna unija Švedske i Poljsko-Litavske Unije 1592. - 1599.
Vladislav IV. Vasa poljski kralj 1632. - 1648.
Ivan II. Kazimir Vasa poljski kralj 1648. - 1668.
Mihael Korybut Wisniowiecki - poljski kralj 1669. - 1673.
Ivan III. Sobjeski - poljski kralj 1674. - 1696.
August II. Jaki Wettin poljski kralj 1697. - 1704. August Jaki bio je također i saski izborni knez. Personalna unija Saske i Poljsko-Litavske unije 1697. - 1763.
Stanislav I. Leszczyński - poljski kralj 1704. - 1709. (protukralj)
August II. Jaki Wettin poljski kralj 1709. - 1733. (ponovno)
Stanislav I. Leszczyński - poljski kralj 1733. - 1736. (protukralj)
August III. Saski Wettin poljski kralj 1733. - 1763.
Stanislav II. August Poniatowski - poljski kralj 1764. - 1795. Posljednji kralj Poljsko-litavske unije, detroniziran 1795. godine, a umro u Petrogradu 3 godine kasnije.

Poljsko Kraljevstvo nestalo je 1795. prilikom 3. podjele Poljske. Nezavisnost Poljske obnovljena je tek 1918.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]