Dodatak:Popis skladbi Wolfganga Amadeusa Mozarta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mozart 1789. Autorica portreta Doris Stock.

Ovo je odabrani popis djela Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Wolfgang Amadeus Mozart (27. siječnja 1756.5. prosinca 1791.) bio je plodan skladatelj u mnogim žanrovima klasične glazbe. Vjerojatno njegov najcijenjeniji dio opusa predstavljaju opere, koncerti za klavir, simfonije, te gudački kvarteti i kvinteti. Također je skladao za solo glasovir, kao i druge oblike komorne i sakralne glazbe, te velik broj plesova, divertimenta i drugih lakih skladbi.

Način popisivanja[uredi VE | uredi]

  • Oznaka "K." ili "Köchelova oznaka" označava broj dodijeljen u Köchelovom, više-manje kronološkom katalogu Mozartovih djela koji je sastavio Ludwig van Köchel. Bitno je napomenuti da se taj katalog nadopunjavao i ispravljao nekoliko puta, što je dovelo do nejasnoća u nekim pripisanim KV oznakama (npr. Simfonija br. 25. Jedna inačica Köchelovog kataloga može se naći ovdje.
  • Donji popis djela kategorizira tematski, tj. prema tipu skladbe. Svaka tematska skupina ne posjeduje pojedinačno brojevanje koje je općeprihvaćeno - Köchel je u katalog uvrstio samo simfonije od broja 1 do 41, koncerte za klavir od broja 1 do 27 (izostavljajući neke rane Mozartove transkripcije), kao i neke druge radove. Za gudačke kvartete i većinu komorne i vokalne glazbe ne postoji općeprihvaćeni katalog.
  • Samo relativno malo broj Mozartovih skladbi ima opusni broj, budući da mnoge za njegovog života nisu bile objavljene, tako da je označavanje Mozartovih skladbi brojem opusa vrlo nepraktično

Simfonije[uredi VE | uredi]

Mozartovo skladanje simfonija pokriva razdoblje od 24 godine (od 1764. do 1788.) Prema nedavnijim istraživanjima, Mozart nije skladao samo 41 simfoniju tradicionalno uvrštenu u izdanjima, nego i do 68 dovršenih skladbi ove vrste. No tradicionalne oznake konvencionalno nisu mijenjane. Neke simfonije je kasnije revidirao.

Simfonije skladane u djetinjstvu (1764.-1771.)[uredi VE | uredi]

Ovo je popis označenih simfonija iz Mozartovog ranog djetinjstva. Treba napomenuti kako iz ovog razdoblja postoji priličan broj neoznačenih simfonija.

Salzburške simfonije (1771.-1781.)[uredi VE | uredi]

Ove simfonije ponekad se dalje razvrstavaju u "ranije" (1771.-1773.) i "kasnije" (1773.-1775.), kao i u podkategorije "njemačkih" (s menuetom) ili "talijanskih" simfonija (bez menueta). Nijedna od njih nije objavljena za Mozartovog života.

Iako se ne broje kao "simfonije", tri divertimenta oznaka K. 136-138 u stilu trostavačne talijanske uvertire ponekad se također klasificiraju kao "Salzburške simfonije".

Kasnije simfonije (1781.-1791.)[uredi VE | uredi]

Godinama je ovo djelo bilo kategorizirano kao Mozartova simfonija, no kasnije istraživanje potvrdilo je da ju je u stvari skladao Michael Haydn - Mozart je samo skladao polagani uvod.

Tri posljednje simfonije Mozart je dovršio u razdoblju od oko tri mjeseca, u ljetu godine 1788. Vrlo je vjerojatno ih da se je nadao zajedno objaviti kao jedinstveni opus, iako su ostale neobjavljene do nakon njegove smrti.

Koncerti[uredi VE | uredi]

Koncerti[uredi VE | uredi]

Označeni su Mozartovi koncerti za klavir i orkestar od broja 1 do 27. Prva četiri numerirana koncerta su rani radovi. Stavci ovih koncerata aranžmani su sonata za klavijature raznih suvremenih skladatelja (Raupach, Honauer, Schobert, Eckart, C.P.E. Bach). Koncert za tri glasovira br. 7 u F-duru i Koncert za klavir i orkestar br. 10 skladbe su za tri i dva glasovira. Ostalih 21 orkestar originalne su skladbe za solo glasovir i orkestar. Među njima ih je petnaest skladano između 1782. i 1786., dok ih je u posljednjih pet godina života Mozart skladao sam još dva.

Koncerti za violinu[uredi VE | uredi]

Pet koncerata za violinu skladano je krajem drugog desetljeća Mozartovog života kada je još s ocem putovao Europom, što je izniman pothvat za putujećeg skladatelja. Mozartovi violinski koncerti ističu se ljepotom melodije u spretnošću uporabe ekspresivnih i tehničkih karakteristika instrumenta, iako vjerojatno nije iskoristio sve njegove sposobnosti kao neki drugi skladatelji poslije njega (npr. Beethoven i Brahms).

Koncerti za rog[uredi VE | uredi]

Četiri Mozartova koncerta za rog su vjerojatno najizvođeniji koncerti za rog uopće i predstavljaju vrlo važan dio repertoara profesionalnih kornista. Vjeruje se da ih je Mozart skladao za doživotnog prijatelja Josepha Leutgeba. Koncerti, pogotovo Četvrti, skladani su da omoguće solistu predstavljanje svojih raznih virtuoznih sposobnosti (U Mozartovo vrijeme, glazbalo nije imalo ventile, što ove skladbe čini izrazito teškima). Koncerte za rog karakteriziraju elegancija i živahan dijalog između solista i orkestra. Mnogi autogrami sadrže šale na račun onoga kome su posvećene.

Ostali koncerti[uredi VE | uredi]

Simfonije concertante[uredi VE | uredi]

Glazba za glasovir[uredi VE | uredi]

Mozartovi prvi skladateljski pokušaji počinju sa sonatama i drugim skladbama za glasovir, budući da je to instrument na kojemu se učio glazbenom umijeću. Gotovo sve što je skladao bilo je namijenjeno vlastitoj solo izvedbi ili sa sestrom Nannerl koja je također bila iskusna pijanistica. Primjeri najranijih skladbi nalaze se u "Nannerlinoj glazbenoj knjizi". Između 1782. i 1786. skladao je 20 radova za solo glasovir, uključujući sonate, varijacije, fantazije, suite, fuge, ronda i radove za glasovir, za dva glasovira, i za glasovir četveroručno.

Skladbe za solo glasovir[uredi VE | uredi]

Sonate[uredi VE | uredi]

Razni radovi[uredi VE | uredi]

  1. Andante u C-duru, K. 1a
  2. Allegro u C-duru, K. 1b
  3. Allegro u F-duru, K. 1c
  4. Menuet u F-duru, K. 1d
  5. Menuet u G-duru, K. 1e
  6. Menuet u C-duru, K. 1f
  7. Menuet u F-duru, K. 2
  8. Allegro u B-duru, K. 3
  9. Menuet u F-duru, K. 4
  10. Menuet u F-duru, K. 5
  11. Allegro u C-duru, K. 5a
  12. Andante u B-duru, K. 5b

Varijacije[uredi VE | uredi]

12 varijacija na temu "reči ću vam majko"

Skladbe za dva izvođača na klavijaturi (glasovir ili čembalo)[uredi VE | uredi]

Komorna glazba[uredi VE | uredi]

Glazba za violinu[uredi VE | uredi]

Mozart je također skladao 16 dovršenih sonata, te nekoliko fragmenata i dva kompleta varijacija za glasovir i violinu gdje, uglavnom u zrelijim godinama, glasovir ne služi samo kao pratnja drugom instrumentu, nego i s njim ostvaruje dijalog.

Sonate za violinu - skladane za djetinjstva (1763.-1766.)[uredi VE | uredi]

Kasnije sonate za violinu (1778.-1788.)[uredi VE | uredi]

Varijacije za violinu i klavir[uredi VE | uredi]

Dua i trija za gudače[uredi VE | uredi]

Gudački kvarteti[uredi VE | uredi]

Ovaj ciklus u tri stavka zanimljiv je utoliko što se može smatrati prethodnikom ranijih, kompletnijih gudačkih kvarteta.
Stilski puno razvijeniji. Vjeruje se da je u Beču Mozart čuo opuse 17 i 20 kvarteta Josepha Haydna koji su ga se duboko dojmili.
Mozart se vratio kvartetu u ranim 1780-ima, nakon što se doselio u Beč i osobno upoznao starijeg Haydna, te s njime razvio prijateljstvo. Haydn je baš tada objavio ciklus od šest kvarteta opus 33, za koje se vjeruje da su Mozartu poslužile kao motiv povratku tom žanru i koje je posvetio Haydnu. Ove kvartete često se smatra vrhuncem žanra.
Ovaj rad, kao i "Pruske kvartete" objavio je, ili je bio posvećen Franzu Antonu Hoffmeisteru. Mozartova posljednja tri kvarteta, posvećena pruskom kralju Friedrichu Wilhelmu II, i ističu se cantabile (pijevnim) karakterom dionica za violončelo (glazbalo koje je svirao sam kralj), slatkoća zuvuka i ravnoteža među instrumentima.

Gudački kvinteti[uredi VE | uredi]

Gudački kvinteti (K. 174, 406, 515, 516, 593, 614), za dvije violine, dvije viole i violončelo. Prema Charlesu Rosenu: "Mozartovo najveće dostignuće u komornoj glazbi je skupina gudačkih kvinteta s dvije viole."[1].

Ovo je transkripcija ranije Serenade za puhački oktet u c-molu (K. 388).

Trija za klavir[uredi VE | uredi]

  • Trio za klavir u B-duru, K. 254
  • Trio za klavir u G-duru, K. 496
  • Trio za klavir u B-duru, K. 502
  • Trio za klavir u E-duru, K. 542
  • Trio za klavir u C-duru, K. 548
  • Trio za klavir u G-duru, K. 564

Druga komorna glazba[uredi VE | uredi]

Serenade, divertimenti, i ostali instrumentalni radovi[uredi VE | uredi]

Za instrumentalne ansamble, osim naravno simfonija, Mozart je skladao divertimente, nokturne, serenade, kasacije, marševe i plesove. Skladane su uglavnom za gudačke ansamble kao i za drvene puhačke ansamble i razne kombinacije gudača i drvenih puhača.

Serenade[uredi VE | uredi]

Divertimenti[uredi VE | uredi]

  • Galimathias Musicum (Quodlibet), K. 32 (1766.)
  • Kasacija u G-duru, K. 63 (1769.)
  • Kasacija u B-duru, K. 99 (1769.)
  • Divertimento u Es-duru, K. 113 (1771.)
  • Divertimento u D-duru, K. 131 (1772.)
  • Divertimenti, K. 136-138 (1772.)
  • Divertimento u D-duru, K. 205 (1773.)
  • Divertimento u F-duru - "Lodron", K. 247 (1776.)
  • Divertimento u D-duru, K. 251 (1776.)
  • Nokturno u D-duru za četiri orkestra, K. 286 (1776.-77) (orkestar označava grupu od dvije violine, viole, kontrabasa i dva roga
  • Divertimento u B-duru "Lodron", K. 287 (1777.)
  • Divertimento u D-duru, K. 334 (1779.-80)
  • Divertimento za dva roga i gudače, Glazbena pošalica, (Ein Musikalischer Spaß,) K. 522

Plesovi[uredi VE | uredi]

Mozart je ostavio ogroman broj plesova za orkestar, uključujući žanrove menueta (preko 100), kontradanca, njemačkih plesova itd. U skladanju menueta, Mozart općenito slijedi Haydnov primjer, preferirajući polagani karakter plesa. Plesovi Allemies (56 između 1787. i 1791.) skladani su uglavnom za javne balove u Beču.

  • 6 menueta, K. 61h
  • 7 menueta, K. 65a
  • 4 kontradance, K. 101/250a
  • 20 menueta, K. 103
  • 6 menueta, K. 104/61e
  • 6 menueta, K. 105/61f
  • Menuet u Es-duru, K. 122
  • Kontradanca u B-duru, K. 123
  • 6 menueta, K. 164
  • 16 menueta, K. 176
  • 4 kontradance, K. 267/271c
  • Gavota, K. 300
  • 3 menueta, K. 363
  • 5 menueta, K. 461
  • 6 kontradance, K. 462/448b
  • 2 kvadrilje, K. 463/448c
  • 6 njemačka plesa, K. 509
  • Kontradanca, "Das Donnerwetter", K. 534
  • Kontradanca, "La Bataille", K. 535
  • 6 njemačkih plesova, K. 536
  • 6 njemačkih plesova, K. 567
  • 12 menueta, K. 568
  • 6 njemačkih plesova, K. 571
  • 12 menueta, K. 585
  • 12 njemačkih plesova, K. 586
  • Kontradanca, "Der Sieg vom Helden Koburg", K. 587
  • 6 menueta, K. 599
  • 6 njemačkih plesova, K. 600
  • 4 menueta, K. 601
  • 4 njemačkih plesova, K. 602
  • 2 kontradance, K. 603
  • 2 menueta, K. 604
  • 3 njemačkih plesova, K. 605
  • 6 njemačkih plesova, K. 606
  • 5 njemačkih plesova, K. 609
  • Kontradanca, K. 610

Sakralna glazba[uredi VE | uredi]

Mozartova sakralna glazba uglavnom je vokalna, iako postoje i instrumentalni primjerci, kao Sonate da Chiesa za dvije violine, kontrabas i orgulje, skladane između 1767. i 1780. Mozartova sakralna glazba predstavlja bogat stilistički mozaik - elementi gregorijanskog korala susreću se sa čvrstim kontrapunktom, pa čak i opernim elementima. Sve karakteriziraju stilsko jedinstvo i dosljednost. Ovdje su zbog liturgijskog karaktera glazbe uključene i skladbe napisane za masonsku ložu, kao što je kantata Laut Verkunde unsre Freude, K623 i Maurerische Trauermusik ("Masonska pogrebna glazba") K477.

Mise[uredi VE | uredi]

Druga sakralna glazba[uredi VE | uredi]

  • Regina Coeli za sopran, zbor i orkestar, K. 108
  • Regina Coeli za sopran, zbor i orkestar, K. 127
  • Te Deum, K. 141
  • Exsultate, jubilate, K. 165
  • Regina Coeli za soliste, zbor i orkestar, K. 276
  • Vesperae solennes de confessore, K. 339 (1780.)
  • Kyrie u d-molu, K. 341
  • Ave verum corpus, K. 618

Crkvene sonate[uredi VE | uredi]

  • Crkvena sonata br. 1 u Es-duru, K. 41h (1772.)
  • Crkvena sonata br. 2 u B-duru, K. 68 (1772.)
  • Crkvena sonata br. 3 u D-duru, K. 69 (1772.)
  • Crkvena sonata br. 4 u D-duru, K. 144 (1772.)
  • Crkvena sonata br. 5 u F-duru, K. 145 (1772.)
  • Crkvena sonata br. 6 u B-duru, K. 212 (1775.)
  • Crkvena sonata br. 7 u F-duru, K. 241a (1776.)
  • Crkvena sonata br. 8 u A-duru, K. 241b (1776.)
  • Crkvena sonata br. 9 u G-duru, K. 241 (1776.)
  • Crkvena sonata br. 10 u F-duru, K. 244 (1776.)
  • Crkvena sonata br. 11 u D-duru, K. 245 (1776.)
  • Crkvena sonata br. 12 u C-duru, K. 263 (1776.)
  • Crkvena sonata br. 13 u G-duru, K. 274 (1777.)
  • Crkvena sonata br. 14 u C-duru, K. 278 (1777.)
  • Crkvena sonata br. 15 u C-duru, K. 328 (1779.)
  • Crkvena sonata br. 16 u C-duru, K. 329 (1779.)
  • Crkvena sonata br. 17 u C-duru, K. 336 (1780.)

Glazba za orgulje[uredi VE | uredi]

Opere[uredi VE | uredi]

Mozart na praizvedbi opere "Don Juan" u Beču
1767. godine Mozart je skladao svoju prvu operu, ako se tako može nazvati glazbena drama Apolon i Hijacint.
Uz poštovanje prvom pokušaju, Bastien i Bastienne stvara sasvim drukčiji rezultat. Već tada je u stanju dominirati tekstom, a njegova glazba izdiše postoralnu radost i spontanu fascinaciju.
La finta semplice može se smatrati Mozartovim prvim, samo djelomice ostvarenim, pristupom žanru Opere buffa.
Nakon toga sklada prve talijanske opere, po narudžbama primljenima iz Milana i Salzburga: Mitridat, kralj Ponta (Mitridate, re di Ponto), Ascanio u Albi (Ascanio in Alba), Scipionov san (Il sogno di Scipione), i Lucio Silla. U svim ovim radovima Mozart još pokazuje blagu nespretnost u tradicionalnom okviru žanra opere serie. Libreti su često dramatski slabi i teško vjerojatni. No bez obzira na to, u njima se mogu naći nesumnjivo mozartovski znaci, iako težine, supstance i perfekcije forme prisutnih kod zrelijeg Mozarta još uvijek nedostaju.
Prema biblijskoj Knjizi o Juditi.
Operom La finta giardiniera, Mozart se vraća operi buffi, prelazeći tadašnje okvire žanraoutranging all previous models of that genre. Libreto je još slab, ali likovi više nisu tako shematski i postaju stvarni pojedinci čijem karakteru glazba zasigurno doprinosi.
Nakon dugo vremena, Mozart se vraća skladanju njemačkih opera s operama "Otmica iz saraja" i "Čarobna frula".
Figarov pir, prvo od tri velika operna djela, sva tri opere buffe (iako Don Giovanni sadrži i tragične elemente), Mozart je skladao u suradnji s libretistom Lorenzom da Ponteom. "Figarov pir" preuzet je iz komedije "Figarova svadba" Pierrea Beaumarchaisa - djelo koje je u Francuskoj teško izvedeno i loše prihvaćeno zbog ukazivanja na mane vladajućih slojeva (svećenstva i aristokracije). I u Austriji se Mozartova opera susrela sa suprotstavljanjem carskog dvora, no treba istaknuti da je Da Ponte libreto očistio od najupadljivijih, aristokraciji najsablažnjivijih dijelova fabule. Opera je praizvedena u proljeću 1786 u Bečkom kazalištu Burgtheater uz ogroman uspjeh.
Suradnja s Da Ponteom nastavlja se operom "Don Giovanni" i Cosi fan tutte - obje se bave, no na različite načine, ljubavlju između muškaraca i žena.
"Čarobna frula" bila je kritizirana zbog apsurdnosti u libretu Emanuela Schikanedera. No svojom premijerom postigla je velik uspjeh. Glazba u operi sadrži elemente izrazite vedrine i duhovnosti, te jedinstvenog uklapanja svete i svjetovne ljubavi. Na ovo djelo utjecaj je imalo slobodno zidarstvo.

Koncertne arije, pjesme i kanoni[uredi VE | uredi]

Arije, kanconete, kavatine i recitativi[uredi VE | uredi]

Za sopran[uredi VE | uredi]

  • Conservati fedele
Aria with orchestra, K. 23 (1765.), libretist Metastasio
Aria with piano, K. Zu 23 (1766.), libretist Metastasio
  • A Berenice, K. 70=61c (1767. ili 1769.)
Recitativ za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • Sol nascente, K. 70=61c (1767. ili 1769.)
Arija za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • Non curo l'affetto, K6 74b (1771.)
Arija za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • Misero me!, K. 77=73e (1770.)
Recitativ za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Misero pargoletto, K. 77=73e (1770.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • O temerario Arbace!, K. 78=73b (1766.)
Recitativ za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Per pieta, bell'idol mio, K. 78=73b (1766.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Per quel paterno amplesso, K. 79-73d (1766.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Se ardire, e speranza, K. 82=73o (1770.-04-25)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Se tutti i mali miei, K. 83=73p (1770.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Fra cento affanni e cento, K. 88=73c (1770.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Der Liebe himmlisches Gefühl, K. 119=382h (1782.)
Arrangment of Arija za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • Ridente la calma, K. 152=210a (Između 1772. i 1775.)
Kanconeta za sopran i piano accompaniment, libretist G. Migliavacca
Klavirski aranžman arije Josefa Myslivečeka 'Ridente la calma' za operu Armida
  • Voi avete un cor fedele, K. 217 (1775.
Arija za sopran i orkestar, libretist Carlo Goldoni
  • Ah, lo previdi!, K. 272 (1777.)
Recitativ za sopran i orkestar, libretist Vittorio Amedio Cigna-Santi
  • Ah, t'invola agl'occhi miei, K. 272 (1777.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Vittorio Amedio Cigna-Santi
  • Deh, non varcar quell'onda, K. 272 (1777.)
Kavatina za sopran i orkestar, libretist Vittorio Amedio Cigna-Santi
  • Alciro, Io confesso, K. 294 (1778.)
Recitativ za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Non so d'onde viene, K. 294 (1778.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Basta, vincesti, K. 295a (1778.)
Recitativo za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Ah, non lasciarmi, no, K. 295a (1778.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Popoli di Tessaglia!, K. 316=300b (1779.)
Recitativ za sopran i orkestar, libretist Ranieri de' Calzabigi.
  • Io non chiedo, eterni Dei, K. 316=300b (1779.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Ranieri de' Calzabigi.
  • Ma che vi fece, o stelle, K. 368 (1781.)
Recitavo za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Sperai vicino il lido, K. 368 (1781.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Misera, dove son!, K. 369 (1781.)
Recitativ za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Ah! non son io che parlo, K. 369 (1781.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • A questo seno deh vieni, K. 374 (1781.-04)
Recitativ za sopran i orkestar, libretist Giovanni de Gamerra
  • ili che il cielo a me ti rende, K. 374 (1781.-04)
Arija za sopran i orkestar, libretist Giovanni de Gamerra
  • Nehmt meinen Dank, ihr holden Gönner, K. 383 (1782.-04)
Arija za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • Mia speranza adorata, K. 416 (1783.)
Recitavo za sopran i orkestar, libretist Gaetano Sertor
  • Ah, non sai qual pena, K. 416 (1783.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Gaetano Sertor
  • Vorrei spiegarvi, oh Dio!, K. 418 (1783.)
Arija za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • No, che non sei capace, K. 419 (1783.)
Arija za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • In te spero, oh sposo amato, K. 440=383h (1782.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Ch'io mi scordi di te?, K. 505 (1786.)
Recitativ za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • Non temer, amato bene, K. 505 (1786.)
Arija za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • Bella mia fiamma, addio!, K. 528 (1787)
Recitativ za sopran i orkestar, libretist D. Michele Sarcone
  • Resta, oh cara!, K. 528 (1788.-04)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Ah se in ciel, benigne stelle, K. 538 (1788.-04)
Arija za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Ohne Zwang aus eignem Triebe, K. 569 (?)
Arija za sopran, (izgubljena)
  • Alma grie e nobil core, K. 578 (1789.)
Arija za sopran i orkestar, libretist |Giuseppe Palomba
  • Schon lacht der holde Fruhling, K. 580 (1789.-17)
Arija za sopran i orkestar, nepoznatog libretista
  • Chi sa, chi sa, qual sia, K. 582 (1789.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Lorenzo Da Ponte
  • Vado, ma dove? oh Dei!, K. 583 (1789.)
Arija za sopran i orkestar, libretist Lorenzo Da Ponte
  • Io ti lascio, oh cara, addio, NMA II/7/4 Anh III (?)
Kavatina za sopran i orkestar, libretist Metastasio
  • Cara, se le mie pene, NMA II/7/1 No. 7 (1769.)
Aria sa sopranm, 2 roga, violinom, violom i basom, nepoznatog libretista
  • "Arija za Gretl Marchard", K. deest
Arija za sopran, (izgubljena)
  • "Arija za daughter of Joseph Wolf", K. deest
Arija za sopran, (izgubljena)

Za kontraalt[uredi VE | uredi]

  • Ombra felice!, K. 255 (1776.)
Recitativ za kontraalt i orkestar, libretist Giovanni de Gamerra
  • Io ti lascio, e questo addio, K. 255 (1776.)
Arija za contralto i orkestar, libretist Giovanni de Gamerra

Za tenor[uredi VE | uredi]

  • Va, dal furor portata, K. 21=19c (1765.)
Aria with Orchestra, libretist Metastasio
  • ili che il dover, K. 36=33i (1766.)
Recitativ za tenor i orkestar, nepoznatog libretista
  • Tali e cotanti sono, K. 36=33i (1766.)
Arija za tenor i orkestar, nepoznatog libretista
  • Ah, piu tremar non voglio, K. 71 (1769. ili 1770.)
Arija za tenor i orkestar, libretist Metastasio
  • Si mostra la sorte, K. 209 (1775.)
Arija za tenor i orkestar, nepoznatog libretista
  • Con ossequio, con rispetto, K. 210 (1775.)
Arija za tenor i orkestar, nepoznatog libretista
  • Clarice cara mia sposa, K. 256 (1776.)
Arija za tenor i orkestar, nepoznatog libretista
  • Se al labbro mio non credi, KV 295 (1778.)
Arija za tenor i orkestar, libretist Antonio_Salvi
  • Per pieta, non ricercate, K. 420 (1783.)
Arija za tenor i orkestar, nepoznatog libretista
  • Misero! O sogno, K. 431=425b (1783.)
Recitativ za tenor i orkestar, nepoznatog libretista
  • Aura, che intorno spiri, K. 431=425b (1783.)
Arija za tenor i orkestar, nepoznatog libretista
  • Müßt ich auch durch tausend Drachen, K. 435=416b (1783.)
Arija za tenor i orkestar, nepoznatog libretista

Za bas[uredi VE | uredi]

  • Un dente guasto e gelato, K6 209a (1775.)
Arija za bas i orkestar, nepoznatog libretista
  • Cosi dunque tradisci, K. 432=421a (1783.)
Recitativ za bas i orkestar, libretist Metastasio
  • Aspri rimorsi atroci, K. 432=421a (1783.)
Arija za bas i orkestar, libretist Metastasio
  • Warnung: "Maenner suchen stets zu naschen", K. 433=416c (1783.)
Arija za bas i orkestar, nepoznatog libretista
  • Alciro, Io confesso, K. 512 (1787.)
Recitativo za bas i orkestar, libretist Metastasio
  • Non so d'onde viene, K. 512 (1787.)
Arija za bas i orkestar, libretist Metastasio
  • Mentre ti lascio, oh figlia, K. 513 (1787.)
Arija za bas i orkestar, libretist Duca Sant' Angioli-Morbilli
  • Ich möchte wohl der Kaiser sein, K. 539 (1788.)
Njemačka borbena pjesma za bas i orkestar, libretist Johann Wilhelm Ludwig Gleim
  • Un bacio di mano, K. 541 (1788.)
Arietta za bas i orkestar, libretist Lorenzo Da Ponte
  • Io ti lascio, oh cara, addio, K6 621a (1791.)
Arija za bas i orkestar, nepoznatog libretista

Skupne vokalne skladbe[uredi VE | uredi]

  • Del gran regno delle amazzone, K. 434=480b (krajem 1785.)
Arija za tenor, 2 bases, i orkestar, libretist Guiseppe Petrosellini
  • Dite almeno, in che mancai, K. 479 (1785.)
Arija za sopran, tenor, 2 bases, i orkestar, nepoznatog libretista
  • Miina amabile, K. 480 (1785.)
Arija za sopran, tenor, bas, i orkestar, nepoznatog libretista
  • Per questa bella mano, K. 612 (1791.)
Arija za bas, kontrabas, i orkestar, nepoznatog libretista

Pjesme[uredi VE | uredi]

  • Abendempfindung an Laura: Abend ist's, die Sonne ist verschwunden: K. 523 (1787.)
  • Ach, was müssen wir erfahren! K. 43a (1767.)
  • Ah, spiegarti, oh Dio: K. 417e (1783.)
  • Als aus Ägypten Israel: K. 336c/2 (1787.)
  • Als Luise die Briefe ihres ungetruen Liebhabers verbrannte: Erzeugt von heißer Phantasie: K. 520 (1787.)
  • An Chloe: Wenn die Lieb’ aus deinen blauen, hellen, offnen Augen sieht: K. 524 (1787.)
  • An die Freude: Freude, Königin der Weisen: K. 47e (1768)
  • Auf die feierliche Johannisloge: O heiliges Bi der Freundschaft treuer Brüder: K. 125h (1772.)
  • Caro mio Druck und Schluck: K. 571a (1789.)
  • Dans un bois solitaire: K. 295b (1777. to 1778.)
  • Das Kinderspiel: Wir Kinder, wir schmecken der Freuden recht viel! K. 598 (1791.)
  • Das Lied der Trennung: Die Engel Gottes weinen: K. 519 (1787.)
  • Das Traumbild: Wo bist du, Bild: K. 530 (1787.)
  • Das Veilchen: Ein Veilchen auf der Wiese sti: K. 476 (1785.)
  • Der Frühling: Erwacht zum neuen Leben: K. 597 (1791.)
  • Der Zauberer: Ihr Mädchen, flieht Damöten: K. 472 (1785.)
  • Des kleinen Friedrichs Geburtstag: Es war einmal, ihr Leute: K. 529 (1787)
  • Die Alte: Ein bißchen aus der Nase: K. 517 (1787.)
  • Die betrogene Welt: Der reiche Tor: K. 474 (1785.)
  • Die kleine Spinnerin: Was spinnst du? K. 531 (1787.)
  • Die Verschweigung: Sobald Damötas Chloen sieht: K. 518 (1787.)
  • Die Zufriedenheit: Was frag' ich viel nach Geld und Gut: K. 367a (1777-8 to 1778.)
  • Die Zufriedenheit: Wie sanft, wie ruhig: K. 473 (1785.)
  • Due pupille amabili: K. 439 (1783.)
  • Ecco quel fiero istante: K. 436 (1783.)
  • Einsam bin ich, meine Liebe: K. 475a (Possibly 1785.)
  • Bardengesang auf Gibraltar: O Calpe! Dir donnert's am Fusse: K. 386d (1782.)
  • God is our refuge: K. 20 (1765.)
  • Grazie agl'inganni tuoi: K. 532 (1787.)
  • Ich würd' auf meinem Pfad: K. 340c (1781. do 1782.)
  • Ihr unsre neuen Leiter: K. 484 (1785.)
  • Komm, libe Zither, komm: K. 367b (1780 to 1781.)
  • Leid beim Auszugin in das Feld: Dem hohen Kaiserworte treu K. 552: (1788.)
  • Liebes Manndel, wo ist's Biel? K. 441 (1783.)
  • Lied der Freiheit: Wer unter eines Mädchens Hi: K. 506 (krajem 1785.)
  • Lied zur Gesellenreise: Die ihr einem neuen Grad: K. 468 (1785.)
  • Luci care, luci belle: K. 439a (1783.)
  • Mi lagnero tacendo: K. 437 (1783.)
  • O Gotteslamm: K. 336c/1 (1787.)
  • Oiseaux, si tous les ans: K. 284d (1777.)
  • Piu non si trovano: K. 549 (1788.)
  • Ridente la calma: K. 210a (Između 1772. i 1775.)
  • Se lontan, ben mio, tu sei: K. 438 (1783.)
  • Sehnsucht nach dem Frühling: Komm, lieber Mai, und mache: K. 596 (1791.)
  • Sei du mein trost: K. 340b (1781. to 1782.)
  • Verdankt sei es dem Glanz der Großen: K. 340a (1781. do 1782.)
  • Wie unglücklich bin ich nit: K. 125g (1772.)
  • Zerfließet heut', geliebte Brüder: K. 483 (1785.)

Kanoni[uredi VE | uredi]

  • Kanoni 14 intervala br. 1: Canoni in unisono: NMA III/10 No. 26 No. 1 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 2: Canoni in seconda di sopra: NMA III/10 No. 26 No. 2 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 3: Canoni in seconda di sotto: NMA III/10 No. 26 No. 3 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 4: Canoni in terza di sopra: K. 508a No. 3 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 5: Canoni in terza di sotto: NMA III/10 No. 26 No. 5 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 6: Canoni in quarta di sopra: K. 508a No. 4 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 7: Canoni in quarta di sotto: NMA III/10 No. 26 No. 7 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 8: Canoni in quinta di sopra: K. 508a No. 5 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 9: Canoni in quinta di sotto: NMA III/10 No. 26 No. 9 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 10: Canoni in sesta di sopra: K. 508a No. 6 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 11: Canoni in sesta di sotto: NMA III/10 No. 26 No. 11 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 12: Canoni in settima di sopra: K. 508a No. 7 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 13: Canoni in settima di sotto: K. 508a NMA III/10 No. 26 No. 13 (1786.)
  • Kanoni 14 intervala br. 14: Canoni in settima di sotto: K. 508a No. 8 (1786.)
  • 2 kanona: NMA III/10 Anh II No. 7a (1786.)
  • 2 kanona: NMA III/10 Anh II No. 7b (1786.)
  • 4 kanona-zagonetke br. 1 za 3 muška glasa jednoglasno: Ter ternis canite vocibus: Incipe Menalios: K. 73r (srpanj ili kolovoz 1770.)
  • 4 kanona-zagonetke br. 2 za 9 ženskih glasova zajedno: Clama ne cesses. Tertia pars si placet: Cantate Domino: K. 73r (srpanj ili kolovoz 1770.)
  • 4 kanona-zagonetke br. 3 za 2 različita glasa i jedan dodatni glas: Ter voce ciemus. Voce ter insonuit: Confitebor tibi Domine: K. 73r (srpanj ili kolovoz 1770.)
  • 4 kanona-zagonetke br. 4 za 6 mješovitih glasova, dvoglasno: Thebana bella cantus / Troiana cantat: K. 73r (srpanj ili kolovoz 1770.)
  • Kanon za dva glasa in 1: Selig, selig: K. 382b (1782.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: K. 508A (1786.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: NMA III/10 Anh II No. 6 (1786.)
  • Kanon za tri glasa troglasno: NMA III/10 Anh II No. 1b (1781. ili 1782.)
  • Kanon za četiri instrumenta zajedno K. 562c (?)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: Canone a tre soprani: Auf das Wohl aller Freunde: K. 508 (1786.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: Ave Maria: K. 554 (1888)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: Bei der Hitz im Sommer eß ich: K. 382e (1782.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: Essen, Trinken / Bei der Hitz im Sommer eß ich: K. 382e (1782.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: Heiterkeit und leichtes Blut: K. 507 (1786.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: Leck mir den Arsch fein recht schön sauber / Nichts labt mich mehr als Wein: K. 233/382d (1782.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: Nichts labt mich mehr als Wein: K. 382d (1782.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: O du eselhafter Peierl: K. 559a (some point Između 1785. i 1787.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: Sie ist dahin: K. 382a (1782.)
  • Kanon za tri glasa jednoglasno: V'amo di core: K. 382g (1782.)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: K. 562a (?)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: NMA III/10 No. 28 (Summer 1786.)
  • Kanon za četiri glasa troglasno: NMA III/10 Anh II No. 11 (1787. ili 1888)
  • Kanon za četiri glasa četveroglasno: NMA III/10 Anh II No 2 (1781. ili 1782.)
  • Kanon za četiri glasa četveroglasno: NMA III/10 Anh II No. 10 (1787. ili 1888)
  • Kanon za četiri glasa četveroglasno: NMA III/10 Anh II No. 3 (1781. ili 1782.)
  • Kanon za četiri glasa četveroglasno: NMA III/10 Anh II No. 4 (krajem 1785. ili 1786.)
  • Kanon za četiri glasa četveroglasno: NMA III/10 Anh II No. 9 (1787. ili 1888)
  • Kanon za četiri glazbala jednoglasno: K. 73i (1770.-04)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: Alleluia K. 553 (1888)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: Bona nox! bist a rechta Ox K. 561 (1888)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: Caro bell'idol mio K. 562 (1888)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: Difficile lectu mihi mars K. 559 (1888)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: Gehn wir im Prater, gehn wir in d'Hetz K. 558 (1888)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: Grechtelt's enk K. 556 (1888)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: Lacrimoso son'io K. 555 (1888)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: Nascoso e il mio sol K. 557 (1888)
  • Kanon za četiri glasa jednoglasno: O du eselhafter Martin (Jakob) K. 560 (1888)
  • Kanon za pet glasova petoglasno: NMA III/10 Anh II No. 1a (1781. ili 1782.)
  • Kanon za šest glasova jednoglasno: Laßt froh uns sein K. 382c (1782.)
  • Kanon za šest glasova jednoglasno: Wo der perlende Wein im Glase blinkt K. 382f (1782.)
  • Kanon u tri dijela za tri ženska glasa jednoglasno: Canone a tre soprani: K. 508a No. 1 (1786.)
  • Kanon u tri dijela za tri ženska glasa jednoglasno: Canone a tre soprani: K. 508a No. 2 (1786.)
  • Kanonska etida za četiri glasa dvoglasno: K. 616b/31 (Summer 1887)
  • Dvostruki kanon za 4 četiri glasa dvoglasno: K. 515b (1787.-04)
  • Kyrie K. 73k (1770.)
  • Kanon za šest glasova jednoglasno: Leck mich im Arsch / Laßt froh uns sein: K. 231/382c (1782.)
  • Trostruki kanon za dvanaest glasova troglasno: Lieber Freistädtler, lieber Gaulimauli: K. 509a (1787.-04)
  • Kanon bez teksta za četiri (ili pet) glasova jednoglasno: Sit trium series una: K. 73i (1770.-04)

Snimljena glazba[uredi VE | uredi]



K331
Sonata za klavir br. 11 u A-duru


K545
Sonata za klavir u C-duru, 1. stavak


K545
Sonata za klaviru C-duru, 2. stavak


K545
Sonata za klaviru C-duru, 3. stavak


K321, 1st movement
Vesperae de dominica - dixit dominus


K321, 2nd movement
Vesperae de dominica - confitebor


K321, 3rd movement
Vesperae de dominica - beatus vir


K321, 4th movement
Vesperae de dominica - laudate pueri


K321, 5th movement
Vesperae de dominica - laudate dominum


K321, 6th movement
Vesperae de dominica - magnificat


Sonata za violinu br. 26, K. 378, aranžman za flautu i klavir


The Marriage of Figaro overture
Uvertira za operu "Figarov pir"


K527
Uvertira za operu Don Giovanni


K622
Koncert za klarinet i orkestar u A-duru, 1. stavak


K622
Koncert za klarinet i orkestar u A-duru, 2. stavak


K622
Koncert za klarinet i orkestar u A-duru, 3. stavak


[[:Image:|K466]]
[[Image:|noicon]]
Koncert za klavir i orkestar br.20 u d-molu, 1. stavak


K503
Koncert za klavir i orkestar br.25 u C-duru


K364
Simfonija Concertante u Es-duru


K550
Simfonija br. 40, 1. stavak


K550
Simfonija br. 40, 2. stavak


K550
Simfonija br. 40, 3. stavak


K550
Simfonija br. 40, 4. stavak

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Rosen, Charles. "The Classical Style: Haydn, Mozart, Beethoven". page 264. New York: Norton, 1997.

Vanjske poveznice i izvori[uredi VE | uredi]