Domovinski pokret

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Domovinski pokret
Logo
Vođa Miroslav Škoro
Predsjednik Miroslav Škoro
Glavni tajnik Miljenko Ćurić
Politički tajnik Mario Radić
Organizacijski tajnik Mario Žepina
Predsjednik Kluba zastupnika Milan Vrkljan
Glasnogovornik Marija Čolak[1]
Osnivač Miroslav Škoro
Slogan Zato što svoje volim!
Osnovana 29. veljače 2020.[2]
Sjedište Gračanske Dužice 2, Flag of Croatia.svg Zagreb[3]
Država djelovanja Flag of Croatia.svg Hrvatska
Broj članova (2020.) 10.000[4]
Ideologija Konzervativizam
Demokršćanstvo
Domoljublje
Politički položaj Desni centar
Nacionalna skupina Hrvatski suverenisti
Međunarodna skupina Europski kršćanski politički pokret
Skupina u Europskom parlamentu Europski konzervativci i reformisti
Hrvatski sabor
11 / 151
Službena stranica

Domovinski pokret (punim imenom Domovinski pokret Miroslava Škore, skraćeno DP, DPMŠ ili DOMPOK) hrvatska je politička stranka desnog centra, a koju je 29. veljače 2020. godine utemeljio hrvatski pjevač, a potom političar i ekonomist dr. sc. Miroslav Škoro.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnivanje stranke[uredi VE | uredi]

Domovinski pokret osnovan je 29. veljače 2020. godine u zagrebačkom hotelu Panorama. Na osnivačkoj skupštini bilo je prisutno 175 članova, uglavnom novih osoba u političkim vodama.

Parlamentarni izbori 2020.[uredi VE | uredi]

Okupljanje široke koalicije[uredi VE | uredi]

Dne 11. svibnja 2020. Miroslav Škoro objavio je da je sklopljen koalicijski sporazum sa strankom Hrvatski suverenisti u sklopu zajedničkog izlaska na parlamentarne izbore 2020. g. Otprije je poznato da se sporazumu priključio i Hasanbegovićev Blok za Hrvatsku. Dne 18. svibnja 2020. godine postalo je jasno da će stranka Most na izbore ići sama, a ne u koaliciji s Domovinskim pokretom na što je Škoro ustvrdio: Ako je ovo Mostova konačna odluka , mogu je ovjeriti kod javnog bilježnika, nek' bude vjerodostojno![5].

Unatoč propasti pregovora s Mostom, Škoro je nastavljao okupljati stranke, udruge i pojedince od centra do desnice. Dana 27. svibnja pridružile su mu se novinarka Karolina Vidović Krišto, te znanstvenica i braniteljica Ljiljana Zmijanović.[6] Dana 28. svibnja pridružila mu se i centristička Stranka umirovljenika na čelu s Lazarom Grujićem.[7]

Pojedinosti izlaska na izbore[uredi VE | uredi]

Domovinski pokret na te parlamentarne izbore izašao je u svih 10 izbornih jedinica, dok su u 11. izbornoj jedinici podržali neovisnu listu Željka Glasnovića. Sam predsjednik Miroslav Škoro bio je na vodećem mjestu u 2. izbornoj jedinici, što je objasnio time da je tamo dobio najviše glasova na predsjedničkim izborima.[8] Nositelji lista bili su Zlatko Hasanbegović, Miroslav Škoro, Davor Dretar, Vesna Vučemilović, Ivan Penava, Stjepo Bartulica, Slaven Dobrović, Carla Konta, Hrvoje Zekanović i Ruža Tomašić.

Rezultati izbora i zastupnici[uredi VE | uredi]

Zastupnici koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta su:

  1. izborna jedinica: dr. sc. Zlatko Hasanbegović (DP)
  2. izborna jedinica: dr. sc. Miroslav Škoro (DP), prof. dr. sc. Milan Vrkljan (DP)
  3. izborna jedinica: Davor Dretar (DP)
  4. izborna jedinica: dr. sc. Vesna Vučemilović (DP), Krešimir Bubalo (DP), Mario Radić (DP)
  5. izborna jedinica: Ivan Penava (DP), Marijan Pavliček (HS), Ružica Vukovac (DP)
  6. izborna jedinica: Stjepo Bartulica (DP), Željko Sačić (HS)
  7. izborna jedinica: Ante Prkačin (DP)
  8. izborna jedinica: nitko (postotak 4,83% – nositeljica liste dr. sc. Carla Konta (DP)
  9. izborna jedinica: Hrvoje Zekanović (HS), Karolina Vidović-Krišto (DP)
  10. izborna jedinica: Ruža Tomašić (HS)

Koalicija okupljena oko Domovinskog pokreta osvojila je ukupno 16 mandata, od čega članovima Pokreta pripada čak 12 mandata, a preostala 4 pripadaju Hrvatskim suverenistima.

Napomena: Umjesto tri izabrana zastupnika u Sabor su otišli zamjenici, pa je tako Krešimira Bubala zamijenio Stipo Mlinarić Ćipe, Marija Radića Daniel Spajić, a Ružu Tomašić Marko Milanović Litre.[9]

Djelovanje kao parlamentarna stranka[uredi VE | uredi]

Ujedinjenje s Blokom za Hrvatsku[uredi VE | uredi]

Nakon ulaska u Hrvatski sabor, prvi značajni događaj se dogodio 16. srpnja 2020. godine kada je Zlatko Hasanbegović objavio da gasi svoju stranku, Blok za Hrvatsku, te on i svo članstvo koje to želi ulaze u Domovinski pokret. Prigodom toga istakao je kako nema potrebe za postojanjem dvaju stranaka istodobno i kao posljedica zbunjivanjem glasača. Osim toga tim postupkom Domovinski pokret dobiva parlamentarni status u gradu Zagrebu, a također je dogovoreno da će Hasanbegović biti koordinator Domovinskog pokreta za Zagreb, čime bi on mogao 2021. godine biti kandidat Domovinskog pokreta za zagrebačkog gradonačelnika.[10]

Izbori[uredi VE | uredi]

Izbori za Hrvatski državni sabor[uredi VE | uredi]

Izbori Broj birača % Broj zastupnika
u saboru
Promjena Dio Vlade?
2020. 181.493 10,89
16 / 151
Rast 16 Oporba

Temeljne vrijednosti[uredi VE | uredi]

  • hrvatski nacionalni interesi i domoljublje
  • jednakost građana pred zakonom i tijelima državne uprave i samouprave
  • poštivanje i zaštita tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i života od začeća
  • sloboda vjeroispovijesti i pravo na javna svjedočenja vlastite vjere
  • promicanje nacionalnog ponosa, zaštita privatnog vlasništva i slobodnog poduzetništva
  • zaštita prirode i biološke raznolikosti
  • poticanje kreativnosti i poštivanje prava znanstvenika na slobodno istraživanje, bez političkog nametanja
  • poštivanje prava građana na slobodno izražavanje mišljenja i uvjerenja
  • zalaganje za jednak odnos prema svim totalitarnim režimima, sukladno uobičajenoj svjetskoj i europskoj demokratskoj te zakonodavnoj praksi.

Program[uredi VE | uredi]

Domovinski pokret zalaže se za:[11]

  1. smanjenje udjela proračunske potrošnje u BDP-u za jedan postotak u svakoj godini mandata i na taj način bi 15 milijardi kuna ostalo u privatnom sektoru
  2. promjenu načina izbora Glavnog državnog odvjetnika kao i rada i ustroja Državnog odvjetništva, i to kroz osnivanje Odjela za ratne zločine, snažniju zaštitu blokiranih građana i nemilosrdnu i učinkovitu borbu protiv rak rana našega društva, a to su korupcija, ratno profiterstvo, privatizacijski i gospodarski kriminal, klijentelizam i nepotizam
  3. decentralizaciju i značajno smanjenje broja ministarstava, reformu i teritorijalni preustroj javne uprave, te ostvarenje ekonomski održivog sustava koji pridonosi načelima dobre vladavine
  4. izmjenu izbornoga zakonodavstva, koja podrazumijeva izmjenu granica izbornih jedinica i broja preferencijalnih zastupnika s obzirom na broj birača, te uvođenje elektroničkog glasovanja, kao i zabranu "pretrčavanja žetončića" u Hrvatskom saboru
  5. revitalizaciju ruralnih područja kroz izgradnju infrastrukture i poticane stanogradnje i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
  6. digitalizaciju javnog sustava i gospodarstva, cjelovito informatičko i podatkovno integriranje istog, te zaštitu građana od cyber-kriminala
  7. reformu sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja koja mora povećati kvalitetu zdravstvene zaštite i dugoročnu ekonomsku održivost tih sustava
  8. stvaranje održivog modela samodostatnosti u proizvodnji hrane, povezivanje proizvođača, državnih otkupnih stanica, a u prvom redu cilj nam je, kroz porezne olakšice staviti domaći proizvod na police svih opskrbnih lanaca
  9. za smanjenje poreza i parafiskalnih nameta, kao i represije poreznog sustava i državnog inspektorata prema građanima, gospodarstvu ip oduzetništvu, te za povećanje njihove savjetodavne uloge
  10. osnivanje državnog fonda za demografiju koji će pomagati obiteljima s troje i više djece i štititi primanja žena na rodiljnom dopustu, ali i dati dodatak na mirovinu svim majkama
  11. sustav odgoja i obrazovanja koji se mora temeljiti na dobrim iskustvima hrvatskog školstva, ali i korištenju pozitivnih iskustava zemalja koje prednjače u kvaliteti obrazovanja
  12. za slobodu znanstvenog, istraživačkog i izumiteljskog rada, ali i za uključivanje znanstvene zajednice u svekoliki tehnološki, ekonomski i društveni razvoj
  13. za daljnji razvoj vlastitog programa proizvodnje oružja, borbenih vozila i plovila za potrebe Hrvatske vojske i jačanje gospodarskih i izvoznih potencijala
  14. za posebnu brigu o blagostanju, zdravlju i dostojanstvu svih hrvatskih građana, a to znači minimalnu plaću od 5.000,00 kn neto,dostojanstven život u mirovini - kroz povećanje mirovine i postupno uvođenje dodataka, kao što je dodatak na mirovinu svim majkama
  15. posebnu brigu o dostojanstvu hrvatskih branitelja, rješavanje pitanja nestalih, plaćanja odšteta zarobljenicima srpskih koncentracijskih logora, te jasne uvjete Srbiji glede ulaska u Europsku uniju, povratku opljačkanih kulturnih dobara i arhivske građe i rješavanju spornih graničnih problema
  16. afirmaciju i olakšavanje provedbe referenduma kao neotuđive izborne volje naroda
  17. cjelovitije uključivanje hrvatskog iseljeništva u gospodarski, kulturni i svekoliki razvoj hrvatske države
  18. dostupniji šport stanovništvu, prvenstveno mladima, kroz financijske olakšice, besplatne liječničke preglede i veću dostupnost športske infrastrukture u svim dijelovima RH.

Predsjednici stranke[uredi VE | uredi]

Br. Ime Trajanje mandata
1. Dr. sc. Miroslav Škoro Miroslav Škoro (portrait).jpg 2020.danas

Domovinski odbor[uredi VE | uredi]

Glavno tijelo unutar Domovinskog pokreta je Domovinski odbor, koji se sastoji od 18 članova:

  1. Dr. sc. Miroslav Škoro – predsjednik stranke, hrvatski političar, poduzetnik, ekonomist i glazbenik
  2. Prof. dr. sc. Anita Freimann – predavačica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, "doktorica sreće"
  3. Dr. sc. Ivan Krpan – liječnik psihijatar, uža specijalizacija socijalne psihijatrije
  4. Dr. sc. Igor Peternel – politički komentator i predavač na sveučilištu u Karlovcu
  5. Prof. dr. sc. Zvonimir Lovrić – umirovljeni pročelnik Zavoda za traumatologiju KB Dubrava, hrvatski branitelj
  6. Prof. dr. sc. Ante Rončević – pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta Sjever, dragovoljac Domovinskog rata
  7. Dr. sc. Ivan Šušnjar – predavač na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
  8. Prof. dr. sc. Milan Vrkljan – predavač na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik Zavoda "Mladen Sekso" KBC Sestre milosrdnice, predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva i Hrvatskog društva za endokrinološku onkologiju, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za strategiju liječenja dijabetesa, utemeljitelj i prvi zapovjednik ratnog saniteta 119. brigade HV (kasnije 9. GBR)
  9. Dr. sc. Vesna Vučemilović – ekonomistica s dugim iskustvom u vođenju marketinških agencija
  10. Prim. dr. sc. Dinko Škegro – internist, KB Merkur
  11. Nikola Grabovac – vinar, agronom i poduzetnik iz Imotskog, doktorand
  12. Mario Radić – poduzetnik, suvlasnik i predsjednik NO Pevexa
  13. Marin Topić – poduzetnik, umjetnički i ratni fotograf
  14. Josip Jović – novinar, publicist, kolumnist Slobodne Dalmacije
  15. Miljenko Ćurić – poduzetnik i Škorin estradni menadžer
  16. Stipo Mlinarić Ćipe – legendarni branitelj Vukovara, pripadnik Turbo voda s Trpinjske ceste
  17. Vedran Mlikota – poznati glumac
  18. Ivo Enjingi – poznati vinar

Među članovima Domovinskog odbora deset je doktora znanosti (više od polovine članova odbora), od čega pet doktora ekonomije. Više sveučilišnih profesora, poduzetnika, znanstvenika, umjetnika, liječnika, hrvatskih branitelja. Članovi odbora dosad nisu bili aktivni u politici.

Povjerenici stranke[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zadarski list: Škoro i MODES ne uspijevaju dogovoriti koaliciju, objavljeno 16. svibnja 2020.
    "Glasnogovornica Domovinskog pokreta, Marija Čolak, samo nam je kratko kazala kako su »pregovori u tijeku«."
  2. Domovinski pokret: O nama
  3. Domovinski pokret, www.registri.uprava.hr
  4. Jutarnji list: OD EUFORIJE DO LETARGIJE Kako se u samo tri sata preokrenula budućnost Domovinskog pokreta, objavljeno 18. srpnja 2020.
  5. Most ide sam na izbore. Škoro: Nek' to ovjere kod javnog bilježnika!; index.hr, 17. svibnja 2020., pristupljeno 18. svibnja 2020.
  6. TRI PREKRASNE DAME U ŠKORINIM REDOVIMA: Domovinskom pokretu pridružuju se Karolina Vidović Krišto, Ljiljana Zmijanović i - Marijana Petir?, www.tportal.hr, objavljeno 27. svibnja 2020.
  7. Grujićeva Stranka umurovljenika se priklonila Miroslavu Škori, zajedno izlazr na parlamentarne izbore, www.net.hr, objavljeno 28. svibnja 2020.
  8. [1], www.jutarnji.hr, objavljeno 12. lipnja 2020., autor:Jutarnji.hr, pristupljeno 18. lipnja 2020.
  9. Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, 22. srpnja 2020., sabor.hr, pristupljeno 9. kolovoza 2020.
  10. (16. srpnja 2020.)"Hasanbegović gasi stranku i ulazi u Domovinski pokret. Škorina stranka planira politički rebrending" pristupljeno 31. srpnja 2020.
  11. Index: Škoro predstavio svoj program: ZATO ŠTO SVOJE VOLIM!
  12. Domovinski pokret: Dobrović i Konta: Adaptacija Marišćine iz centra za smeće u reciklažni centar, objavljeno 1. rujna 2020.
    "Stručnjak Domovinskog pokreta za zaštitu okoliša dr. sc. Slaven Dobrović i povjerenica za Primorsko-goransku županiju dr. sc. Carla Konta izdali su zajedničko priopćenje..."

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]