Donji Karin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Donji Karin
Donji Karin na karti Hrvatska
Donji Karin
Donji Karin
Donji Karin na zemljovidu Hrvatske
Županija Zadarska županija
Općina/Grad Benkovac
Zemljopisne koordinate 44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E / 44.107; 15.622Koordinate: 44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E / 44.107; 15.622
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 174[1]
Pošta 23452 Karin
Pozivni broj + 385 (0)23
Autooznaka ZD
Donji Karin na karti Zadarska županija
Donji Karin
Donji Karin
Donji Karin na zemljovidu Zadarske županije

Donji Karin je malo mjesto smješteno uz Karinsko more, administrativno u sastavu grada Benkovca. Donji Karin ima 101 stanovnika (2001.), ali sa Gornjim Karinom, koji pripada gradu Obrovcu ima oko 1000 stanovnika. Donji i Gornji Karin dijeli rijeka Karišnica, koja se uljeva u Jadransko more (odnosno u Karinsko more).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Danas u Donjem Karinu većinu čine Hrvati. Prije Domovinskog rata većinu su činili Srbi.


Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]


Povijest[uredi VE | uredi]

U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium. Nakon doseljenja Hrvata središte je hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom). Grad drže Gusići, potom Karlovići, od 1527. Turci, potom Mlečani i opet Turci do 1685. godine. Na obližnjoj gradini Miodrag ostatci utvrde (15.-17. stoljeće.). Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u 15. stoljeću franjevački samostan,[3] koji je za turskih ratova razoren, a obnovljen početkom 18. stoljeća. Crkva i franjevački samostan uništeni su za srpske agresije na Hrvatsku 1991. [4] Četnici su ju potpuno srušili 13. veljače 1993. godine.[5][6] Obnova ovog samostana bila najveći je i najskuplji zahvat obnove sakralnih objekata koje su u Domovinskom ratu srušili četnici. Otvorenje i posvećenje obnovljenog samostana s crkvom bilo je na blagdan Gospe od Anđela, na 35. obljetnicu karinskog slučaja, koji je u domaćoj i međunarodnoj javnosti razotkrio velike međunacionalne napetosti u Jugoslaviji, koja se u svijetu htjela prikazati idiličnom zemljom bez nacionalnih trzavica, premda su iste bile vrlo nazočne u društvu.[6]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: karinski slučaj
Na blagdan Gospe od Anđela 1971. godine izbila je velika tučnjava u kojoj su se na jednoj strani našli Hrvati katolički vjernici, a na drugoj mjesni Srbi i jugoslavenska milicija. Ishod tuče bilo je mnoštvo ozlijeđenih i jedan poginuli. Poginuli je bio mjesni Hrvat koji je preminuo od zadobivenih ozljeda. Ova je tučnjava eskalirala u veliku političku aferu. U javnost je izašla istina o postojanju velike međunacionalne napetosti koju je ondašnja Jugoslavija htjela prikriti, [6] ali i skandalozna činjenica da je "narodna" milicija digla ruke na samo jedan narod i to na veliki vjerski blagdan.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Ostatci crkve sv. Marka (Nikole) [7]
  • Crkva Začeća Marijina i samostan Franjevaca [8]

Samostan i crkva Svete Marije u Karinu, spomenik kulture, do temelja su srušeni 13. veljače 1993. godine. Samostan u Karinu, spomenik kulture, srušen je miniranjem, minirana je i redovnička grobnica, a gospodarske zgrade zapaljene. [9][10]

Izvori[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Donji Karin koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.