Donji Karin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Donji Karin
Donji Karin na karti Hrvatska
Donji Karin
Donji Karin
Donji Karin na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska županija
Općina/Grad Benkovac
Zemljopisne koordinate 44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E / 44.107; 15.622Koordinate: 44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E / 44.107; 15.622
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 174[1]
Pošta 23452 Karin
Pozivni broj + 385 (0)23
Autooznaka ZD
Donji Karin na karti Zadarska županija
Donji Karin
Donji Karin
Donji Karin na zemljovidu Zadarske županije

Donji Karin je malo mjesto smješteno uz Karinsko more, administrativno u sastavu grada Benkovca. Donji Karin ima 101 stanovnika (2001.), ali sa Gornjim Karinom, koji pripada gradu Obrovcu ima oko 1000 stanovnika. Donji i Gornji Karin dijeli rijeka Karišnica, koja se uljeva u Jadransko more (odnosno u Karinsko more).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Danas u Donjem Karinu većinu čine Hrvati. Prije Domovinskog rata većinu su činili Srbi.


Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]


Povijest[uredi VE | uredi]

U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium. Nakon doseljenja Hrvata središte je hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom). Grad drže Gusići, potom Karlovići, od 1527. Turci, potom Mlečani i opet Turci do 1685. godine. Na obližnjoj gradini Miodrag ostatci utvrde (15.-17. stoljeće.). Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u 15. stoljeću franjevački samostan,[3] koji je za turskih ratova razoren, a obnovljen početkom 18. stoljeća. Crkva i franjevački samostan uništeni su za srpske agresije na Hrvatsku 1991. [4] Četnici su ju potpuno srušili 13. veljače 1993. godine.[5][6] Obnova ovog samostana bila najveći je i najskuplji zahvat obnove sakralnih objekata koje su u Domovinskom ratu srušili četnici. Otvorenje i posvećenje obnovljenog samostana s crkvom bilo je na blagdan Gospe od Anđela, na 35. obljetnicu karinskog slučaja, koji je u domaćoj i međunarodnoj javnosti razotkrio velike međunacionalne napetosti u Jugoslaviji, koja se u svijetu htjela prikazati idiličnom zemljom bez nacionalnih trzavica, premda su iste bile vrlo nazočne u društvu.[6]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: karinski slučaj
Na blagdan Gospe od Anđela 1971. godine izbila je velika tučnjava u kojoj su se na jednoj strani našli Hrvati katolički vjernici, a na drugoj mjesni Srbi i jugoslavenska milicija. Ishod tuče bilo je mnoštvo ozlijeđenih i jedan poginuli. Poginuli je bio mjesni Hrvat koji je preminuo od zadobivenih ozljeda. Ova je tučnjava eskalirala u veliku političku aferu. U javnost je izašla istina o postojanju velike međunacionalne napetosti koju je ondašnja Jugoslavija htjela prikriti, [6] ali i skandalozna činjenica da je "narodna" milicija digla ruke na samo jedan narod i to na veliki vjerski blagdan.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Ostatci crkve sv. Marka (Nikole) [7]
  • Crkva Začeća Marijina i samostan Franjevaca [8]

Samostan i crkva Svete Marije u Karinu, spomenik kulture, do temelja su srušeni 13. veljače 1993. godine. Samostan u Karinu, spomenik kulture, srušen je miniranjem, minirana je i redovnička grobnica, a gospodarske zgrade zapaljene. [9][10]

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Donji Karin koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.