Donji Karin

Donji Karin
	; Donji Karin Donji Karin na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska županija
Općina/Grad	Benkovac
Zemljopisne koordinate	44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	174
	Broj stanovnika; Donji Karin (Benkovac, Zadarska) [uredi]
2001.
2011.	174
2021.	152
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Pošta	23452 Karin
Pozivni broj	+ 385 (0)23
Autooznaka	ZD
	; Donji Karin Donji Karin na zemljovidu Zadarske županije

Donji Karin je malo mjesto smješteno uz Karinsko more, administrativno u sastavu grada Benkovca. Donji Karin ima 101 stanovnika (2001.), ali s Gornjim Karinom, koji pripada gradu Obrovcu ima oko 1000 stanovnika. Donji i Gornji Karin dijeli rijeka Karišnica, koja se ulijeva u Jadransko more (odnosno u Karinsko more).

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Danas u Donjem Karinu većinu čine Hrvati. Prije Domovinskog rata većinu su činili Srbi.

Naselje Donji Karin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika			21	14	8	31			698	749	724	649	575	514	101	174	152
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Naselja Donji Karin i Gornji Karin, grad Obrovac, iskazuju se od 1948. Do 1931. iskazivano je naselje pod imenom Karin. Za to bivše naselje podaci u 1857., 1869., 1921. i 1931. i dio podataka od 1890. do 1910. sadržani su u naselju Gornji Karin. Podaci od 1880. do 1910. odnose se na bivši dio naselja Karin-Manastir, koji je tih godina bio odvojeno iskazivan, te na dio naselja Karišnica u 1880. i 1910. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest[uredi | uredi kôd]

U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium. Nakon doseljenja Hrvata središte je hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom). Grad drže Gusići, potom Karlovići, od 1527. Turci, potom Mlečani i opet Turci do 1685. godine. Na obližnjoj gradini Miodrag ostatci utvrde (15. – 17. stoljeće.). Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u 15. stoljeću franjevački samostan,^[2] koji je za turskih ratova razoren, a obnovljen početkom 18. stoljeća. Crkva i franjevački samostan uništeni su za srpske agresije na Hrvatsku 1991.^[3] Četnici su ju potpuno srušili 13. veljače 1993. godine.^[4]^[5] Obnova ovog samostana bila najveći je i najskuplji zahvat obnove sakralnih objekata koje su u Domovinskom ratu srušili četnici. Otvorenje i posvećenje obnovljenog samostana s crkvom bilo je na blagdan Gospe od Anđela, na 35. obljetnicu karinskog slučaja, koji je u domaćoj i međunarodnoj javnosti razotkrio velike međunacionalne napetosti u Jugoslaviji, koja se u svijetu htjela prikazati idiličnom zemljom bez nacionalnih trzavica, premda su iste bile vrlo nazočne u društvu.^[5]

Podrobniji članak o temi: karinski slučaj

Na blagdan Gospe od Anđela 1971. godine izbila je velika tučnjava u kojoj su se na jednoj strani našli Hrvati katolički vjernici, a na drugoj mjesni Srbi i jugoslavenska milicija. Ishod tuče bilo je mnoštvo ozlijeđenih i jedan poginuli. Poginuli je bio mjesni Hrvat koji je preminuo od zadobivenih ozljeda. Ova je tučnjava eskalirala u veliku političku aferu. U javnost je izašla istina o postojanju velike međunacionalne napetosti koju je ondašnja Jugoslavija htjela prikriti,^[5] ali i skandalozna činjenica da je "narodna" milicija digla ruke na samo jedan narod i to na veliki vjerski blagdan.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Ostatci crkve sv. Marka (Nikole)^[6]
Crkva Začeća Marijina i samostan Franjevaca^[7]

Samostan i crkva Svete Marije u Karinu, spomenik kulture, do temelja su srušeni 13. veljače 1993. godine. Samostan u Karinu, spomenik kulture, srušen je miniranjem, minirana je i redovnička grobnica, a gospodarske zgrade zapaljene.^[8]^[4]