Donji Karin

Koordinate: 44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E / 44.107; 15.622
Izvor: Wikipedija
Donji Karin
Država Hrvatska
ŽupanijaZadarska županija
Općina/gradBenkovac
Površina[1]18,8 km2
Koordinate44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E / 44.107; 15.622
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno152
– gustoća8 st./km2
Poštanski broj23452 Karin
Pozivni broj+ 385 (0)23
AutooznakaZD

Zemljovid

Donji Karin na zemljovidu Hrvatske
Donji Karin
Donji Karin

Donji Karin na zemljovidu Hrvatske

Donji Karin je malo mjesto smješteno uz Karinsko more, administrativno u sastavu grada Benkovca. Donji Karin ima 101 stanovnika (2001.), ali s Gornjim Karinom, koji pripada gradu Obrovcu ima oko 1000 stanovnika. Donji i Gornji Karin dijeli rijeka Karišnica, koja se ulijeva u Jadransko more (odnosno u Karinsko more).

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Danas u Donjem Karinu većinu čine Hrvati. Prije Domovinskog rata većinu su činili Srbi.


Naselje Donji Karin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
21
14
8
31
698
749
724
649
575
514
101
174
152
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Naselja Donji Karin i Gornji Karin, grad Obrovac, iskazuju se od 1948. Do 1931. iskazivano je naselje pod imenom Karin. Za to bivše naselje podaci u 1857., 1869., 1921. i 1931. i dio podataka od 1890. do 1910. sadržani su u naselju Gornji Karin. Podaci od 1880. do 1910. odnose se na bivši dio naselja Karin-Manastir, koji je tih godina bio odvojeno iskazivan, te na dio naselja Karišnica u 1880. i 1910. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest[uredi | uredi kôd]

U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium. Nakon doseljenja Hrvata središte je hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom). Grad drže Gusići, potom Karlovići, od 1527. Turci, potom Mlečani i opet Turci do 1685. godine. Na obližnjoj gradini Miodrag ostatci utvrde (15. – 17. stoljeće.). Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u 15. stoljeću franjevački samostan,[3] koji je za turskih ratova razoren, a obnovljen početkom 18. stoljeća. Crkva i franjevački samostan uništeni su za srpske agresije na Hrvatsku 1991.[4] Četnici su ju potpuno srušili 13. veljače 1993. godine.[5][6] Obnova ovog samostana bila najveći je i najskuplji zahvat obnove sakralnih objekata koje su u Domovinskom ratu srušili četnici. Otvorenje i posvećenje obnovljenog samostana s crkvom bilo je na blagdan Gospe od Anđela, na 35. obljetnicu karinskog slučaja, koji je u domaćoj i međunarodnoj javnosti razotkrio velike međunacionalne napetosti u Jugoslaviji, koja se u svijetu htjela prikazati idiličnom zemljom bez nacionalnih trzavica, premda su iste bile vrlo nazočne u društvu.[6]

Podrobniji članak o temi: karinski slučaj

Na blagdan Gospe od Anđela 1971. godine izbila je velika tučnjava u kojoj su se na jednoj strani našli Hrvati katolički vjernici, a na drugoj mjesni Srbi i jugoslavenska milicija. Ishod tuče bilo je mnoštvo ozlijeđenih i jedan poginuli. Poginuli je bio mjesni Hrvat koji je preminuo od zadobivenih ozljeda. Ova je tučnjava eskalirala u veliku političku aferu. U javnost je izašla istina o postojanju velike međunacionalne napetosti koju je ondašnja Jugoslavija htjela prikriti,[6] ali i skandalozna činjenica da je "narodna" milicija digla ruke na samo jedan narod i to na veliki vjerski blagdan.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Ostatci crkve sv. Marka (Nikole)[7]
  • Crkva Začeća Marijina i samostan Franjevaca[8]

Samostan i crkva Svete Marije u Karinu, spomenik kulture, do temelja su srušeni 13. veljače 1993. godine. Samostan u Karinu, spomenik kulture, srušen je miniranjem, minirana je i redovnička grobnica, a gospodarske zgrade zapaljene.[9][5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ KARIN - Samostan Svete Marije Bezgrješne , Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja
  4. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2021. Pristupljeno 18. prosinca 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. ↑ a b Samostan i crkva Svete Marije u Karinu, spomenik kulture, do temelja srušeni 13. veljače 1993. godine.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2017. (Wayback Machine) Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, pristupljeno 24. travnja 2015.
  6. ↑ a b c M.Vuksan/Portal jutarnji.hr: Karin: Svečano otvoren obnovljeni franjevački samostan uništen u ratu  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. ožujka 2016. (Wayback Machine), Jutarnji list, 2. kolovoza 2006., pristupljeno 24. travnja 2015.
  7. ↑ http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=%22uredba+o+unutarnjem+ustrojstvu+i+na%C4%8Dinu+rada%22&searchTitle=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&bid=7yP2R28jnmidGdHejRDaew%3D%3D[neaktivna poveznica]
  8. ↑ http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=1878
  9. ↑ Srušeni objekti Provincije za vrijeme Domovinskog rata. Popis objekata koje je srpski agresor na okupiranom dijelu provincije srušio do temelja ili teško oštetio, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, pristupljeno 24. travnja 2015.
Nedovršeni članak Donji Karin koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
v • u
Naselja u sastavu Grada Benkovca
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Donji_Karin&oldid=6818551"