Dragutin Domjanić

Dragutin Domjanić
	Spomen-poprsje na Strossmayerovom trgu u Zagrebu
Puno ime	Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić
Pseudonim	Milivoj Seljan; Vujec Grga
Rođenje	12. rujna 1875.; Adamovec
Smrt	7. lipnja 1933.; Zagreb
Zanimanje	pravnik, književnik
Nacionalnost	Hrvat
Književne vrste	poezija, pjesma u prozi
Književni period	modernizam
	Važnija djela "Kipci i popevke" (1917.); "Vu suncu i senci" (1927.); "Po dragomu kraju" (1933.);
	Portal o životopisima
	v; r; u;

Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.

Životopis

Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić. Pohađao Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1893. godine.^[1] Završio je pravo na fakultetu u Zagrebu (1898.), gdje je i doktorirao 1899. Kasnije je bio sudac i vijećnik Banskog stola u Zagrebu. U književnosti se javlja sa zbirkom Pjesme (1909.) koja je bila napisana na štokavici.

Bio je član JAZU i predsjednik Matice hrvatske (1921. – 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare Goethea, Heinea, Verlainea itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Najpoznatija su mu djela: Kipci i popevke, Fala i Popevke sem slagal.

Autor je i malo znane marionetne igre "Petrica Kerempuh i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce 1920-ih godina. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza.

Obrade

Djelo Popevke sem slagal uglazbljuje Vlaho Paljetak. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice Emil Cossetto, Igor Kuljerić i Ivana Lang uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. ^{[nedostaje izvor]}

Djela

Pjesme (1909.) (elektroničko izdanje)
Kipci i popevke (1917.) (elektroničko izdanje)
Vu suncu i senci (1927.) (elektroničko izdanje)
Po dragomu kraju (1933.) (elektroničko izdanje)

Spomen

Osnovna škola Dragutina Domjanića, Zagreb^[2]
Osnovna škola Dragutina Domjanića, Sveti Ivan Zelina^[3]
Recital suvremenog kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić, Sveti Ivan Zelina^[4]
Smotra dječjega kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić, Sveti Ivan Zelina^[5]
Kulturno-umjetničko društvo Dragutin Domjanić, Adamovec^[6]

Bibliografija

Dragutin Domjanić, Zbirka originalnih rukopisa, Knjižnice Grada Zagreba, 2010., ISBN 9789536499618 (elektroničko izdanje)
Alojz Jembrih, Dragutin Domjanić u novom svjetlu Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2021. (Wayback Machine), Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina : Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, Sveti Ivan Zelina : Zagreb, 2019. (411 str.), ISBN 9789532271003
Kristina Repar, Pjesme Dragutina Domjanića u liturgijskoj pjesmarici "Pjevajte Gospodinu pjesmu novu" i pjesma "Serbus Zagreb", Srce Marijino : godišnjak Župe Bezgrješnog Srca Marijina 1/2018.

Izvori

↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 919., ISBN 978-953-95772-0-7
↑ os-ddomjanica-zg.skole.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2021. Pristupljeno 9. siječnja 2022. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ os-ddomjanic-zelina.skole.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2021. Pristupljeno 9. siječnja 2022. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Recital suvremenog kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić, www.pou-zelina.hr, pristupljeno 18. prosinca 2021.
↑ Smotra dječjega kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2021. (Wayback Machine), www.pou-zelina.hr, pristupljeno 18. prosinca 2021.
↑ Kulturno-umjetničko društvo Dragutin Domjanić, festivalglazbezagreb.org, arhivirano 16. siječnja 2021., pristupljeno 18. prosinca 2021.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

Domjanić, Dragutin Milivoj, Hrvatski biografski leksikon
Dragutin Domjanić, Izabrane pjesme Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2021. (Wayback Machine), Pjesništvo, Bulaja naklada, 2000. ISBN 9536737027 (CD-ROM)
Dragutin Domjanić, Digitalne zbirke Knjižnica Grada Zagreba

[1] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 919., ISBN 978-953-95772-0-7

[2] s-ddomjanica-zg.skole.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2021. Pristupljeno 9. siječnja 2022. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[3] s-ddomjanic-zelina.skole.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2021. Pristupljeno 9. siječnja 2022. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[4] Recital suvremenog kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić, www.pou-zelina.hr, pristupljeno 18. prosinca 2021.

[5] Smotra dječjega kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2021. (Wayback Machine), www.pou-zelina.hr, pristupljeno 18. prosinca 2021.

[6] Kulturno-umjetničko društvo Dragutin Domjanić, festivalglazbezagreb.org, arhivirano 16. siječnja 2021., pristupljeno 18. prosinca 2021.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

v r u Književnici razdoblja 1857. – 1952.
Moderna – Parnasovstvo – Simbolizam – Impresionizam Secesija – Bečka moderna – Larpurlartizam	Leconte de Lisle – Stéphane Mallarmé – Arthur Rimbaud – Paul Verlaine – Charles Baudelaire – Sully Prudhomme – Hermann Bahr – Karl Kraus – Stefan Zweig – Arthur Schnitzler – Hugo von Hofmannsthal – Henrik Ibsen – Anton Pavlovič Čehov
Avangarda – Futurizam – Ekspresionizam Dadaizam – Nadrealizam	Vladimir Majakovski – Georg Trakl – Franz Werfel – Georg Heym – Tristan Tzara – Andre Breton – Sergej Jesenjin – Federico García Lorca – Pablo Neruda – Marcel Proust – Franz Kafka – Luigi Pirandello – Ernest Hemingway
Strana književnost 1929. – 1952.	William Faulkner – James Joyce – Virginia Woolf – Malcolm Lowry – Hermann Hesse – Albert Camus – Jean-Paul Sartre – Andre Malraux – Bertolt Brecht – Samuel Beckett – Eugene Ionesco – Meša Selimović
Hrvatska moderna: 1892. – 1916. Praška skupina – Bečka skupina	Janko Leskovar – Ivan Kozarac – Antun Gustav Matoš – Milan Begović – Dinko Šimunović – Janko Polić Kamov – Ivo Vojnović – Fran Galović – Dragutin Domjanić – Vladimir Vidrić – Vladimir Nazor – Milutin Cihlar Nehajev
Hrvatski književnici avangarde (20. stoljeće)	Ivan Goran Kovačić – Nikola Pavić – Mate Balota – Drago Gervais – Šime Vučetić – Marin Franičević – Tin Ujević – Dobriša Cesarić – Dragutin Tadijanović – Ivo Andrić – Miroslav Krleža – Antun Branko Šimić – Ivana Brlić-Mažuranić – Ivan Slamnig – Marija Jurić Zagorka – Ranko Marinković – Slavko Mihalić – Slobodan Novak – Vesna Parun – Ivan Aralica

v r u Hrvatska književnost
Renesansa	Džore Držić – Šiško Menčetić – Dominko Zlatarić – Hanibal Lucić – Dinko Ranjina – Mikša Pelegrinović – Mavro Vetranović – Nikola Nalješković – Marko Marulić – Juraj Šižgorić – Petar Hektorović – Marin Držić – Brne Karnarutić – Petar Zoranić – Jerolim Vidulić – Marin Kaboga – Nikola Dimitrović
Barok	Ivan Gundulić – Ivan Bunić Vučić – Ignjat Đurđević – Stijepan Đurđević – Junije Palmotić – Fran Krsto Frankopan – Petar Zrinski – Katarina Zrinski – Ivan Belostenec – Pavao Ritter Vitezović – Juraj Habdelić – Matija Divković – Bartol Kašić – Petar Kanavelić – Antun Kanižlić – Katarina Patačić
Prosvjetiteljstvo	Matija Antun Reljković – Andrija Kačić Miošić – Filip Grabovac – Matija Petar Katančić – Tituš Brezovački – Vlaho Stulli
Romantizam	Dimitrija Demeter – Ljudevit Gaj – Ivan Mažuranić – Matija Mažuranić – Petar Preradović – Pavao Štoos – Stanko Vraz
Realizam	August Šenoa – Eugen Kumičić – Ante Kovačić – Ksaver Šandor Gjalski – Vjenceslav Novak – Josip Kozarac – Silvije Strahimir Kranjčević – Musa Ćazim Ćatić
Modernizam i postmodernizam	Ivo Vojnović – Antun Gustav Matoš – Vladimir Vidrić – Dragutin Domjanić – Milan Begović – Vladimir Nazor – Janko Polić Kamov – Fran Galović – Vladimir Čerina – Tin Ujević – Miroslav Krleža – Antun Branko Šimić – Ivan Goran Kovačić – Marija Jurić Zagorka – Sida Košutić – Ivo Andrić – Vladan Desnica – Dragutin Tadijanović – Mak Dizdar – Ranko Marinković – Tomislav Ladan – Ivan Aralica – Miro Gavran

v r u Predsjednici Matice hrvatske
Janko Drašković (1842. – 1850.) • Ambroz Vranyczany (1851. – 1857.) • Ivan Mažuranić (1858. – 1872.) • Matija Mesić (1872. – 1874.) • Ivan Kukuljević Sakcinski (1874. – 1889.) • Tadija Smičiklas (1889. – 1901.) • Ivan Trnski (1901. – 1902.) • Đuro Arnold (1902. – 1909.) • Oton Kučera (1909. – 1917.) • Krsto Pavletić (1917. – 1919.) • Fran Tućan (1919. – 1920.) • Dragutin Domjanić (1920. – 1927.) • Albert Bazala (1927. – 1928.) • Filip Lukas (1928. – 1945.) • Mihovil Nikolić (1945. – 1950.) • Gustav Krklec (1950. – 1954.) • Jakša Ravlić (1954. – 1968.) • Hrvoje Iveković (1968. – 1970.) • Ljudevit Jonke (1970. – 1971.) • zabrana djelovanja Matice hrvatske (1972. – 1989.) • Petar Šegedin (1990.) • Vlado Gotovac (1990. – 1996.) • Josip Bratulić (1996. – 2002.) • Igor Zidić (2002. – 2014.) • Stjepan Damjanović (2014. – 2018.) • Stipe Botica (2018. – 2021.) • Miro Gavran (2021. – 2025.) • Damir Zorić (od 2025.)