Družba Kćeri Božje ljubavi

Izvor: Wikipedija
Družba Kćeri Božje ljubavi
Congregatio Filiae Divinae Caritatis
Kratica naziva: FDC
Godina osnivanja: 1868.
Mjesto osnivanja: Beč
Utemeljitelj: Franziska Lechner
Sjedište: Beč, Austrija (do 1968.)
Grottaferrata, Italija

Družba Kćeri Božje ljubavi (lat. Congregatio Filiae Divinae Caritatis, skr. FDC) je katolička ženska redovnička družba.

Družba ima oko tisuću članica (1040, 2017.)[1] na četirima kontinentima (Europi, Amerikama i Africi) i u devetnaest država. Ustrojena je u sedam provincija i četiri viceprovincije.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Osnovala ju je Majka Franziska Lechner. Družbu je osnovala u Beču 1868. godine. Želja osnivačice jest da članice Družbe trebaju biti službenice i oruđe neizmjerne Božje ljubavi. Lechner je uzela Pravilo sv. Augustina za svoju družbu i sama sastavila Konstitucije. Svrha Družbe bila je pružiti siromašnim djevojkama i kućnim pomoćnicama dom, odgoj i obrazovanje, a danas članice pomažu djevojkama iz malih sredina pri snalaženju kad dođu u veliki grad. Uz to, osnivačica je otvorila sirotišta, internate i škole za siromašnu djecu i neprestano poduzimala nešto novo.[2]

Početci Franziskina djelovanja su u sjedištu Austro-Ugarske Monarhije, Beču. U glavnome je gradu podigla kuću Maticu iz koje su osnivani mnogi samostani, zavodi i internati diljem Monarhije. Generalna uprava Družbe boravila je u bečkoj matičnoj kući sve do 1. prosinca 1968. Te godine središte Družbe preselilo se u Grottaferratu kod Rima u Italiju.[2]

Porazom raspadom Austro-Ugarske brojne ustanove i samostani kojima je upravljala Družba više nisu bili u istoj državi pa se nije moglo upravljati iz istog grada. Dugo se razgovaralo i na kraju se pristupilo osnivanju provincija radi lakšeg upravljanja zajednicama i lakše formacije te djelovanja sestara u novonastalim zemljama. Tako su već 11. listopada 1919. osnovane provincije s pripadajućim izabranim vodstvima u Češkoj, Mađarskoj, Jugoslaviji i Poljskoj. Vodstva je potvrdila prva nasljednica utemeljiteljice Franziske Lechner, s. M. Ignacija Egger.[2]

Širenje Družbe već je počelo 1913., kad je M. Ignacija poslala dvije časne sestre u Sjevernu Ameriku, 1920. prve su pripadnice Družbe u Južnoj Americi, u Brazilu kod njemačkih iseljenika. Već 1926. šire se dalje po Brazilu ka tropskim predjelima te Brazil dobiva dvije provincije, Sjeverni i Južni Brazil. Poslije toga Družba se širila i na druge kontinente i u druge države.[2]

Nacionalizacijom u BiH, koja je bila Odlukom Odjeljenja za agrarnu reformu i kolonizaciju Ministarstva poljoprivrede i stočarstva NR BiH od 27. siječnja 1947., a na osnovi Saveznog zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji od 23. kolovoza 1945., eksproprijacijom je Družbi oduzeto zemljište u k.o. Koševo od 243.430 m2, u k.o. Pale 80.510 m2, u k.o. Hrasnica 18.743 m2, u k.o. Kolovrat 293.300 m2 sa svim zgradama i postrojenjima na tim zemljištima i s cjelokupnim živim i mrtvim poljoprivrednim inventarom izuzev manjeg dijela živog inventara na Josipovcu.[3]

Hrvatska i Bosna i Hercegovina se nalaze u Provinciji Božje Providnosti, a u toj provinciji su još Albanija, Kosovo, Njemačka i Švicarska. Provincijalna kuća je u Zagrebu u Domu Gospe Lurdske u Zagrebu.[4]

Družba je dala nekoliko mučenica. Hrvatima su poznate Drinske mučenice i č.s. Danka Jurčević.[5]

Rad Družbe u Ugandi prikazan je u hrvatskome dokumentarnom filmu Uganda - srce Afrike.[6]

Ustroj[uredi | uredi kôd]

Na čelu Družbe je vrhovna glavarica i njezino vijeće. Na čelu Provincija Družbe nalaze se provincijske glavarice. Ukupno je sedam Provincija: Provincija Božje Providnosti, Austrija, Južni Brazil, Poljska, SAD, Sjeveroistočni Brazil i Slovačka. Uz njih, djeluju i četiri viceprovincije (Češka, Engleska, Slovačka) sa svojim poglavaricama.[7]

Plenarno vijeće održava se svakih šest godina, između dvaju generalnih kapitula, radi izmjene informacija, mišljenja i planova o djelatnostima Družbe.[7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Družba Kćeri Božje ljubavi u svijetu, Drinske mučenice, br. 17 (veljača 2017.), str. 30.
  2. a b c d Družba Kćeri Božje ljubavi Osnivanje i širenje Družbe (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
  3. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiHArhivirana inačica izvorne stranice od 6. prosinca 2017. (Wayback Machine) Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom i Obrazloženje odluke, 5. studenoga 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
  4. Družba Kćeri Božje ljubavi Naše zajednice (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
  5. Družba sestara Kćeri Božje ljubavi Piše: s. M. Sniježna Stjepandić, FDC s. M. Danka Jurčević - „naša nova Mučenica“ (uz 20. obljetnicu mučeničke smrti), 22. rujna 2016. (preuzeto 14. prosinca 2018.)
  6. Verbum Uganda - biser Afrike (pristupljeno 6. ožujka 2019.)
  7. a b Holjevac, Mirjana: Plenarno vijeće u Granešini, Drinske mučenice, br. 17 (veljača 2017.), str. 29-30.